Stranka Možemo! predstavila je programske prioritete za parlamentarne izbore u travnju, među kojima je bombastično odjeknula najava o prosječnoj mirovini koja bi iznosila 67 posto prosječne plaće.
"Već za četiri godine naša zemlja može biti bolja: zemlja u kojoj svako dijete ima mjesto u vrtiću, gdje su škole sretna mjesta, gdje svaka mlada obitelj može imati stan u skladu sa svojim primanjima, gdje liječnički pregled dobiješ odmah, a ne kad je prekasno, gdje presudu ne čekaš desetljećima i gdje mirovina iznosi 67 posto prosječne plaće. Zamislimo na trenutak takvu zemlju. To je vizija koju Možemo! nudi i koju zajedno s građankama i građanima ove zemlje možemo ostvariti", istaknula je u nedjelju koordinatorica stranke i kandidatkinja za premijerku Sandra Benčić.
Koje bi realno povećanje umirovljenici u tom slučaju osjetili na svojim džepovima, "preveo" nam je član platforme Možemo! i saborski zastupnik Damir Bakić, ujedno profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu.
Naglasio je da se ovakva najava tiče starosnih mirovina bez ikakvih redukcija. Dakle, ne bi vrijedila za korisnike obiteljskih, invalidskih i prijevremenih mirovina. Drugo, mirovina koja iznosi 67 posto od prosječne plaće vrijedila bi za korisnike starosne mirovine s 40 godina radnog staža. Odnosno, ako imate manje godina staža, i taj bi postotak bio manji. Evo računice.
Realno povećanje od 10 posto, ali ne preko noći
"To nije proizvoljno određeno jer brojka zvuči lijepo, nego se izvodi iz temeljne ideje da za starosnu mirovinu bez redukcija svaka godina staža donosi 1/60 plaće. U toj bi računici 30 godina staža predstavljala 30/60, odnosno polovicu prosječne plaža. A 40 godina staža bi pokrivalo dvije trećine prosječne plaće, odnosno tih 67 posto", objasnio je Bakić.
Za prosječnog korisnika starosne mirovine to bi bilo realno povećanje od deset posto, ali ne "preko noći" već postupno kroz trajanje mandata, otprilike dva i pol posto godišnje i nevezano uz postojeće polugodišnje usklađivanje mirovina.
"To je ambiciozan zadatak i nikako ne bi bio nagli skok već bi mirovine rasle postepeno. Nominalno su mirovine u zadnje četiri godine išle gore 30 posto, ali prema plaćama su na istoj razini. Povrh tih redovitih usklađivanja koja prate rast cijena i plaća, trebamo mirovine povećati deset posto, ali svake godine korak po korak, otprilike 2 i pol posto čime bi došli do svog cilja", ističe.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj je ukupno 1.226.806 umirovljenika, od toga 520.398 umirovljenika sa starosnom mirovinom. U prosjeku imaju 32 godine staža i mirovina im iznosi 48 posto prosječne plaće.
Bakić objašnjava da je hrvatski mirovinski sustav ranjiv jer manje od polovice umirovljenika ima pravo na punu starosnu. U normalnim okolnostima, ističe, treba ih biti bitno preko 50 posto.
Ranjiv mirovinski sustav
"Naš je sustav jako opterećen invalidskim i prijevremenim mirovinama koje datiraju iz vremena divlje pretvorbe kad su gašene tvornice, a ljudi su se slali u mirovinu s nepotpunim stažom", dodaje Bakić.
Priznaje da je najavljeno povećanje Možemo! ambiciozan zadatak, ali vjeruje da se ono može postići tijekom mandata uz velike napore. Odgovor na pitanje gdje bi se u proračunu pronašla sredstva za povećanje mirovina nije jednostavan. "Situacija nije nula-jedan, idemo negdje uzeti ili dodati. Proračun je kompleksna stvar i nije jednostavna transakcija. Ali vjerujem da bi se nizom manjih sustezanja u mnoštvu pozicija moglo doći do novca za povećanje mirovina", objašnjava.
Ključna varijabla u sustavu je odnos broja radnika i umirovljenika koji se, upozorava Bakić, mora početi popravljati. Danas na jednog umirovljenika dolazi 1,34 zaposlenih.
Prosječna mirovina u siječnju ove godine iznosila je 491 euro, a mnogi umirovljenici dobivaju još i manje te spajaju kraj s krajem. Nešto više od 27.000 uz mirovinu radi na pola radnog vremena. Takva je mjera, tvrdi Bakić, smislena i potrebna jer su mirovine realno niske.
"Znam niz ljudi od 65 godina koji su psihofizički sposobni za raditi. Dobro je to, pogotovo u situaciji kad nedostaje radnika. Pogledajte samo situaciju s nastavnicima matematike i u STEM području. Logično je ako neki nastavnik ima 65 godina i osjeća se spremno da nastavi raditi. Ne treba na to gledati kao na nešto loše. Druga bi stvar bila kad bi se dizala dobra granica za sve i kad bi se sve tjeralo da rade u toj dobi. Ali dozvoliti onima koji mogu raditi je pozitivno", zaključuje Bakić.
POGLEDAJTE VIDEO: Možemo! predstavio program za izbore: Besplatan pobačaj u svim bolnicama u Hrvatskoj
