Glavni je cilj rada na crno je prevariti državu i sa strane poslodavca i sa strane posloprimca, piše Bingula i dodaje da je tada glavna pretpostavka da je zarada veća nego što bi to bila na legalan način.
'Krov nad glavom da po tebi ne pada kiša'
'Ovih dana naletio sam na jedan oglas za rad u Njemačkoj gdje se traži 'majstore' da 'malterišu'. Plaćanje je 10€ neto 'na crno', stan i hrana plaćeni. Kako je vlasnik napisao, stan je 'krov nad glavom da po tebi ne pada kiša', a hrana je svaki dan dva-tri obroka, koliko tko može pojesti', piše i dodaje da je to isto kao i pas na selu koji ima svoju kućicu da kiša ne pada po njemu, a kada je vlasnik dobre volje, pas dobije i obrok.
Bingula piše da bi se za isti posao u legalnom slučaju plaćalo 18 eura bruto, što je minimalac od kojeg se oduzimaju troškovi za socijalno, mirovinsko, zdravstveno osiguranje i poreze. Računica pokazuje da radnik nakon svega toga od 18 eura, dobije 13-15 eura neto, po satu. U slučaju rada na crno, radnik dobije manje novca, a osim toga, nema ni zdravstveno ili mirovinsko osiguranje, a ostatak novca ide 'gazdi' u džep.
'Pošten' gazda uštedu dijeli po pola kod rada na crno
'Da je 'pošten', kako se to inače radi 'na crno', ova 'ušteda' se dijeli na pola. Znači realna satnica 'na crno' bi bila 15€. Primjer u čišćenju - tarifna satnica je 9,80€ brutto, a svi koji rade 'na crno' dobivaju i do 15€ po satu', piše ovaj iseljenik za Croexpress.
Iako oni koji rade na crno najčešće misle da nemaju nikakva prava, i njima je poslodavac dužan isplatiti dogovorenu satnicu. Naime, onaj tko radi na crno, može tužiti poslodavca zbog neisplate plaće i tu bi presudu uvijek dobio, no nakon toga bi i on i poslodavac bili podložni sankcijama zbog rada na crno.
Hrvatski iseljenik iz ovog članka u svakom slučaju preporuča svima legalni rad s manjom zaradom jer, kako kaže, tako su svi sretniji.