Presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu na ponovljenom suđenju u slučaju Hypo, u kojem ga se tereti za zlouporabu položaja i ratno profiterstvo, bit će objavljena u ponedjeljak, 22. listopada, što je tek jedan od slučajeva u kojem se Sanaderu sudi otkad je napustio premijersku dužnost.
Pred kraj suđenja tužiteljstvo je Županijskom sudu predalo optužnicu s manjim izmjenama činjeničnog opisa u kojoj je ostala ista pravna kvalifikacija, pa se Sanader ponovno očitovao o krivnji, ustvrdivši kako optužbe po kojima je primio mito od austrijske Hypo banke nemaju veze s istinom.
Tereti ga se da je uzeo 3,6 milijuna provizije
Uskok tereti Sanadera da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna provizije od banke koja je Hrvatskoj, dok je tijekom rata bila u teškoj situaciji, dala kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.
Sanader tvrdi da nije ratni profiter
"Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter”, rekao je Sanader u utorak svojoj obrani te dodao kako je tadašnja Vlada donijela odluku o kreditu, a tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić potpisao ugovor i dobio pismo u kojem su bili utvrđeni svi uvjeti kredita.
Odgovarajući na optužbe tužiteljstva po kojima je on bio ovlašten za pregovaranje s bankom od koje je dobio proviziju u zamjenu za ulazak banke na hrvatsko bankarsko tržište, Sanader je kazao da takve ovlasti nema zamjenik ministra, već ministar.
U to vrijeme najpovoljnije kamatne stope iznosile su 18 posto, dok su kamate koje je Hrvatska dobila od Hypo banke bile manje za deset posto, rekao je Sanader i upitao zašto bi banka onda uopće nekome dala proviziju za davanje povoljnog kredita.
Hypo je jedina htjela dati kredit, na nagovor Aloisa Mocka
Ustvrdio je kako je jedina banka koja je htjela Hrvatskoj dati kredit bila Hypo banka, i to na pritisak tadašnjeg austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka.
Sanader tvrdi da je njega Granić uključio u pregovore nakon što su bili dogovoreni svi uvjeti jer je banka tražila plaćanje dodatnih troškova, te mu rekao da ne smije pristati na plaćanje tih troškova.
Dodao je kako kako mu je bivši predsjednik uprave Hypo banke Wolfgang Kulterer u pregovorima rekao da će Eugen Laxa dobiti proviziju za taj kredit, te da se u spisu vidi da je Laxa ili netko tko se predstavljao njegovim imenom uzeo proviziju.
Tužiteljstvo smatra da je dokazano da je Sanader počinio ratno profiterstvo
Predstavnica tužiteljstva kazala je u završnom govoru kako je dokazano da je Sanader počinio ratno profiterstvo te da je u obrani umanjio svoju ulogu. Optužba je pritom ustvrdila kako je nedvojbeno da je Sanader s Kultererom u četiri oka dogovorio isplatu provizije, da će ona biti isplaćena u dva dijela, a da će kao primatelj radi prikrivanja biti naznačen Laxa.
Da Laxa nije primio proviziju po riječima optužbe potvrđuje i grafološko vještačenje koje je pokazalo da Laxov potpis na isplatnicama nije autentičan, kaže predstavnica tužiteljstva, ustvrdivši da je ime Eugena Laxe iskorišteno samo radi prikrivanja identiteta pravog primatelja.
Prodanović smatra da je postupak prepun dvojbi
Sanaderov branitelj Čedo Prodanović ustvrdio je pak kako je dokazni postupak prepun dvojbi, a nelogično je da bi banka dala proviziju za isplatu kredita zemlji koja se nalazi u teškom financijskom stanju. Ustvrdio je također da tužiteljstvo ne poštuje odluku Ustavnog suda koji je 2014. ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu i zatražio novo suđenje.
Prodanović kaže kako su uvjeti kredita već bili dogovorni kad je Sanader uveden u pregovore o realizaciji dogovorenog. Ustvrdio je kako je dokazano da Laxa nije fantomska osoba, te da to što je vještačenjem dokazano da Laxa nije primio proviziju ne dokazuje da ju je primio Sanader.
