Sudac Općinskog građanskog suda Marijan Glavaš donio je presudu kojom je cijeli ugovor o kreditu u eurima proglasio ništetnim na temelju ništetne kamate jer se mijenjala jednostranom odlukom banke. Sud je stao na stranu tužitelja, korisnika kredita, koji je u Zagrebačkoj banci podigao nenamjenski kredit u kunskoj protuvrijednosti 15.200 eura na rok od sedam godina s kamatnom stopom od 9,5 posto godišnje. No, ta mu je kamata od 1. listopada 2007. do 1. srpnja 2009. povećana na 9,6 posto, odnosno 10,65 posto.
Presuda bi dodatno mogla potaknuti građane sa sličnim ugovorima da tuže banke te potražuju povrat sredstava. Goran Aleksića koordinator Ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, iz koje su i ranije upozoravali da s kreditnim ugovorima s promjenjivom stopom nešto nije u redu, jer su se kamate mijenjale jednostrano i bez jasnih parametara, rekao je za Novi list da su u većini kredita, bez obzira na valutu, ugovorenih prije 2013., kako potrošačkih tako i poslovnih, banke ugovorile nezakonitu, neodredivu i zbog toga ništetnu promjenjivu kamatnu stopu.
Time su si, kaže, "omogućile diskrecijsku promjenu kamate kada im se svidi i kako im se svidi". Aleksić dodaje da po odredbama članka 269. do 272. takva neodrediva činidba (neodrediva promjena kamate) uzrokuje ništetnost ugovora.
Što učiniti ako želite tužiti ništetnost ugovora?
Aleksić tvrdi da je kamata i cijena kredita, a kada je ništetna cijena, ništetan je i ugovor. "Prema odlukama Suda EU C-70/17 i C-269/19 ništetna ugovorna odredba mora se u potpunosti maknuti iz ugovora, pa ako ugovor može opstati bez te odredbe, onda će se naplatiti bez kamate. Naša dosadašnja sudska praksa je takva da se u svim pravomoćnim presudama za kamate presudilo da tužitelj ima pravo na razliku između povećane kamate i kamate po početnom otplatnom planu, dok ne postoji pravomoćna presuda za ništetnost ugovora u eurima.
Kakva će biti sudbina ništetnosti ugovora s valutnom klauzulom u euru, teško je nagađati. Prije svega, Vrhovni sud RH mora utvrditi jesu li ništetni ugovori s valutnom klauzulom CHF, kojih ima 125.000, i to je preduvjet da bismo uopće razmatrali ništetnost ugovora s valutnom klauzulom u euru, ali i kunskih ugovora kojih jednih i drugih zajedno s ugovorenim nezakonitim kamatama ima ukupno oko 400.000. Dakle, ako netko želi tužiti ništetnost ugovora s kreditom u eurima, svakako treba tužiti podredno ništetnost kamate sa zahtjevom za preplaćene kamate radi sigurnosti da će dobiti presudu u svoju korist. I pričekati dok VSRH ne odluči o ništetnosti ugovora u švicarcima", poručuje Aleksić.
Dodao je da sve to što je naveo vrijedi i za leasing ugovore i da nema nikakve razlike. Naglasio je da postoji već poprilična pravomoćna sudska praksa na temelju koje su vraćene preplaćene kamate iz euro i kunskih kredita kako građanima, tako i poduzećima, i najvažnije je u svemu to da nema zastare potraživanja preplaćenih kamata.
