Popis stanovništva razotkrio je "golu istinu" o hrvatskom demografskom slomu, ali je i otkrio nekoliko velikih apsurda.
Hrvatska, prema popisu, ima nešto više od 3 milijuna i 888 tisuća stanovnika, a početkom ovog mjeseca imala je gotovo 4 milijuna i 98 tisuća zdravstvenih osiguranika. Dakle, 209.374 više nego stanovnika.
Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine.
Taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.
Skoro više birača nego stanovnika
Nakon popisa trebat će "očistiti" i registar birača, ali i srediti izborne jedinice, u kojima već godinama glas u županijama podjednako ne vrijedi.
Primjerice, glas u Slavoniji sada vrijedi više nego glas u Dalmaciji ili središnjoj Hrvatskoj, a Ustavni sud je odavno upozoravao na taj problem, samo ga se niti jedna vlada do sada nije prihvatila.
Registar birača je pak priča za sebe, u njemu su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.
