Realan scenarij ulaska Hrvatstke u eurozonu je između 2023. i 2025. godine, a većina je kriterija već ispunjena. Premijer Andrej Plenković u posljednje je vrijeme više puta spomenuo taj cilj, a prije deset dana održana je i prva sjednica nacionalnog vijeća koje će nadzirati proces ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno promjenu valute iz kune u euro.
Kao što smo već pisali, mogućnost plaćanja i u kunama i u eurima trajat će prilično kratko, samo 15-ak dana. No zato će mnogo dulje postojati obveza isticanja obiju cijena, najmanje šest mjeseci, kako bi se izbjegao drastični rast cijena i zaokruživanje na višu vrijednost. Procjene govore da bi zbog uvođenja eura potrošačke cijene mogle rasti za 0,2 posto.
'Euro za prosperitet društva'
Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schöfböck kazao je kako hrvatskom društvu ulazak u eurozonu može donijeti brojne dobrobiti, iako će banke zbog uvođenja eura osjetiti pad prihoda zbog gubitka mjenjačkih poslova, prenosi Poslovni.
"Put prema euru ne smije biti svrha samom sebi, već mora imati razlog, a to je prosperitet društva", kazao je Schöfböck. Istaknuo je kako će se, po njegovu mišljenju, svjetsko gospodarstvo za dvije godine "ohladiti", a Hrvatska to vrijeme mora iskoristiti za ekonomsku prilagodbu radi ulaska u eurozonu.
Može se očekivati rast BDP-a između 2.5 i 2.8 posto
Što se tiče kretanja na domaćem gospodarskom planu, ove godine može se očekivati rast BDP-a između 2,5 i 2,8 posto, istaknuo je direktor ekonomskih istraživanja Alen Kovač.
"Rastemo brže od Europske unije, ali i sporije od usporedivih država", naglašava Kovač. Kao rizike koji navodi inozemne faktore - trgovinski rat, brexit i pitanje talijanskog deficita.
Glavni ekonomist Erste banke istaknuo je kako iduće godine očekujemo povrat investicijskog rejtinga Hrvatske kao krune fiskalne konsolidacije.
