nakon 6 mjeseci zabrane trgovanja dionicama Agrokorovih tvrtki, došlo je do njihovog općeg potopa na burzi.
Dionice Belja, Leda, Zvijezde, Jamnice potonule su od 70 do 90 posto. To je odmah izazvalo lavinu kritika prema obaveznim mirovinskim fondovima koji su u jednom dijelu ostali vlasnici ovih dionica.
Naime u tom padu su mirovinski fodovi izgubili oko 200 milijuna kuna vrijednosti obzirom da u portfeljima tih tvrtki, uglavnom u Ledu imaju od 4 do 12 posto dionica.
To je već drugi put da se otvorilo pitanje izloženosti mirovinskih fondova Agrokoru sa zlogukim proračnstvom da su nam ugrožene isplate budućih mirovina.
E ali jučer i danas na burzi je došlo do strelovitog rasta istih tih dionica, pa je slično kao i jučer i danas dionica Leda skočila za 42 posto, Belja za 65 posto, Zvijezde za 74 posto i Jamnice za čak 92 posto.
Danas više nitko ne proziva mirovinske fondove, ako je suditi po rezultatu na burzi sad bi to valjda bila genijalna ulaganja, ali istina kao obično vjerojatno nije ni tu ni tamo, a morali bi znati gdje je obzirom da mirovinski fondovi ulažu naš novac u naše ime u ime naših budućih mirovina.
Zato je s nama jedan od direktora mirovinskih fondova g. Damir Grbavac.
Je li vam laknulo sad kad su na burzi skočile dionice Agrokora?
Nije nam posebno laknulo kao što nismo bili ni očajni kada su u petak onako drastično pale. Tim dionicama se nije trgovalo nekoliko mjeseci, u međuvremenu su sudionici tržišta bili izloženi različitim informacijama. Sad kad je trgovanje krenulo, prirodno je da dolazi do volatilnosti koja će se s vremenom smiriti.
Jel uopće Hanfa u ovoj situaciji kada je tvrtka de fakto u stečaju trebala dozvoliti trgovanje dionicama Agrokorovih poduzeća?
Da, itekako. Najbitnije je da svi sudionici tržišta posjeduju najrelevantnije informacije o tim tvrtkama, vi trgovanje ne možete zabraniti, bolje je da se ono odvija na uređenom tržištu, na zagrebačkoj burzi, nego pod drukčijim uvjetima.
Promet je ponovno velik, jesu li to možda umirovljenici ponovno toliko aktivni ili?
Prometi su veliki, vidio sam na Ledu preko 10 milijuna kuna prometa što je više od uobičajenog na zagrebačkoj burzi. Prodavali su oni koji se po bilo kojoj cijeni žele osloboditi rizika ovih dionica o kojima se toliko negativno pisalo. Kupovali su oni spremni na rizik koji računaju da će uz taj rizik ostvariti jako lijepe zarade, i ono što je bitno, radi se o ogromnom broju jako malih dionica, jedna, dvije, 30. Sami prosudite koliku ulogu tu imaju mirovinski fondovi.
Koliko ste vi mirovinci općenito izloženi Agrokoru?
Sadašnja izloženost Agrokoru je općenito beznačajna, i ono što predstoji je eventualno mogućnost rasta vrijednosti. Naše društvo je kao jedan saldo odnosa s Agrokorom otkad ulažemo zaradilo 208 milijuna kuna.
Zašto se uopće ulaže u nek čudnovate tvrtke, zašto ne u Google, Apple, njemačke kompanije, u neke zdrave tvrtke?
Ulažemo i u te tvrtke, budućnost mirovinskih fondova će biti mnogo veće u budućnosti u inozemstvu. Međutim, ipak i političari i javnost normalno, ulažu na domaćem tržištu i ne možemo ga izbjegavati. Od nas se to i očekuje, a najveće prozivke javnosti su vezane uz ta ulaganja. Ne može svako ulaganje biti uspješno. Mirovinski fondovi su od početka rada zaradili 33 milijarde kuna. Ove godine preko milijardu i 700 milijuna kuna.
Od nekog mladog stručnjaka sam ove godine čuo da vaše naknade pojedu svu zaradu, kolike su to vaše naknade?
CIjenim mlade ekonomiste, ali to jednostavno nije istina. Stopa naknade za upravljanje mirovinskim fondovima u Hrvatskoj je 0,39 posto i svake godine se smanjuje za 0,07 posto, mi smo u svijetu među najnižim naknadama. Mi smo među najvišim prinosima.
U odnosu s Austrijom, Njemačkom Francuskom i njihovim mirovinskim fondovima?
Tu smo također među najvišim prinosima. Najreprezentativniji je naš fond kategorije B, djeluje od 2002. godine, i otad smo ostvarili prosječni prinos od 5,8 posto, dakle realno 3,6 posto što je definitivno mnogo više od nekog prosjeka.
