Dopuštena i prešutna prekoračenja po tekućim računima građana i dalje su jedna od glavnih tema u Hrvatskoj, a vjerojatno ne postoji državni dužnosnik koji se nije osjetio prozvanim građanima zajamčiti da se novim propisima građanima neće ništa mijenjati te da će građani i dalje moći trošiti novac koji nemaju, piše HRT.
No, činjenica jest da država građanima niti daje novac niti jamči za minuse, već kreira zakonodavni okvir za taj financijski proizvod. Na koncu banke su te koje procjenjuju hoće li im se to isplatiti ili ne.
Promjenu propisa pokrenuo je HNB zbog, kako tvrde, zaštite potrošača.
Od ukupno 800.000 korisnika, sedam od njih nije bilo zadovoljno postojećim rješenjem, poručio je HNB. Upravo je tih sedam korisnika pokrenulo sastanak Vlade, ministarstva i HNB-a, a prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, radi se u prosjeku o razlici od 40 kuna naknade na godišnjoj razini.
'Cilj je sačuvati iznose'
Iz Erste banke tvrde da do ukidanja minusa neće doći, barem što se tiče njihove banke.
"Cilj je maksimalno sačuvati te iznose koji jesu. Ako ima neki iznos za koji regulator smatra da je previsoko, onda ćemo s takvim klijentima, za koje mislim da bi ih trebalo biti vrlo mali broj, dogovoriti plan otplate minimum 12 mjeseci, ako ne i duže", rekao je predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck za HRT.
O odluci HNB-a ovisi, dakle, hoće li se građanima minusi smanjiti te hoće li ga trebati smanjiti ili vratiti.
