Predsjednik Zoran Milanović otišao je u službeni posjet Crnoj gori, a drugog dana posjeta Podgorici na Fakultetu političkih znanosti s crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem predavao na temu 'Proširenje Europske unije kao geopolitički imperativ'.
U sklopu predavanja crnogorski predsjednik rekao je da njegova zemlja ima "ambiciozan, ali realan" cilj članstva u EU-u do 2028. godine. "Naše pridruživanje bilo bi dobar primjer svima drugima u regiji, da se vidi svjetlo na kraju tunelu, da je proces živ”, rekao je Milatović.
Članstvo u EU
Hrvatski predsjednik upozorio je Crnogorce, baš kao i jučer, da na tom putu moraju "čuvati samopoštovanje" jer im je država "najvrednije što imaju".
"Nemojte dopustiti nikada da se zbog previše pokazane želje dovedete u situaciju emocionalne ili bilo koje druge ucjene od strane 'providera', onoga od kojih nešto očekujete”, rekao je Milanović.
Milanović je pritom, kao i dan ranije na konferenciji za medije nakon susreta s Milatovićem, podsjetio na pjesmu o orlu i svinji crnogorskog pjesnika i vladara Petra Petrovića Njegoša i usporedio ih s europskim pregovorima.
U toj pjesmi svinja, "jedna od najinteligentnijih životinja”, poziva slobodnog orla da se preda ljudima i poput nje živi obilato. Ptica joj odgovara da će komfor njezine nastambe završiti 'maljugom po ciku' kad se dovoljno udeblja.
Hrvatski predsjednik u Njegoševoj pjesmi vidi za države korisnu metaforu o ravnoteži između "nezavisnosti” orla i "praktičnosti” svinje.
Dio crnogorskih medija kritizirao je, pak, svoga predsjednika jer nije znao za tu pjesmu najvećeg crnogorskog pjesnika.
"U svakom slučaju, sreća što nam je u goste došao dobro obrazovani i Njegošem impresionirani predsjednik Hrvatske. Šteta zbog našeg predsjednika što Zoran Milanović ne ostaje duže u Crnoj Gori", napisao je crnogorski portal Antena M.
A ovako glasi pjesma koju je spomenuo Milanović:
Orao i svinja
Jednom svinja iz puna korita
pred vratima imućnoga doma,
ka umije, po svinjski lokaše.
Oraj gordo na krutoj litici
veličava krila odmaraše
i oštraše smrtonosne kandže
bacajući plamene poglede
na sve strane u proljetnje jutro,
k pobjedi se novoj gotoveći.
Nego svinja, kako se naloka,
poizdiže turin obrljani
i ugleda na liticu orla.
Groknu krupno, pa govori orlu:
"Šta tu čučiš na goloj litici,
nesretniče i gladni ajduče,
izgnaniče pod opštim prokletstvom?
Što je tvoja žalosna sudbina?
Prazna slava i grabež krvavi,
pa i s krvlju ručak bez večere.
Pomiri se i predaj ljudima,
viđi ka se živi obilato:
meni na dan tri korita daju,
sve punije jedno od drugoga;
pa cio dan u glib do ušiju,
prevraćam se, na svijet uživam;
ni što mislim, ni glavu razbijam,
no iza sna na puno korito.“
Oraj tresnu, pa prikupi krila,
s prezrenijem odgovara svinji:
"Mož se hvalit ka pošteno živiš
pred svinjama, ali ne pred nama,
jerbo naše pleme ponosito
takvoga se gnušava života.
Nego ti se čuditi i nije:
svinjski misliš, a svinjski govoriš.
To ti sada daju i goste te,
al’ ne zato rašta ti pomišljaš,
no dok malo nakupiš slanine,
pa će odmah maljugom po ciku.
To pogađaš, mi smo grabitelji,
pod vselenskim živimo procesom
opasnosti i krvoprolića;
to su naše igre i pirovi.
No likovi naši ponositi
jesu simvol zemnog veličastva,
na krunama carskijem blistaju;
jošt se krune diče i ponose
što su lika našega dostojne.“
To izreče, pa hitro poleti,
ka krilata iz luka strijela,
u svojemu nad oblakom carstvu.
Osta svinja u gadnom brlogu
čekajući u čelo sjekiru.
Petar II Petrović Njegoš
POGLEDAJTE VIDEO Zajedno ne mogu u avion, kamoli za isti stol: Dokumenti za održavanje sjednice, Vlada još nije poslala
