Žestok sukob i puno teških riječi između Udruge Franak i Hrvatske udruge banaka. Povod je, naravno, odluka Vrhovnog suda koja dužnicima u švicarskim francima daje pravo da tuže banke za preplaćene kamata čak i u slučaju ako su napravili konverziju svojih kredita u eure.
Franak je pozvao sve takve dužnike da hitno nađu odvjetnika, tuže banku i zatraže svoj preplaćeni novac jer 13. lipnja počinje zastara za takve tužbe. U pitanju su deseci tisuća građana koji bi mogli navaliti na općinske sudove pa je Hrvatska udruga banaka prozvala udrugu Franak da obmanjuje građane i manipulira javnost.
Tvrde da namjerno prešućuju da će ti postupci biti dugotrajni, neizvjesni i skupi. Ističu kako je Vrhovni sud donio rješenje u jednom pojedinčanom slučaju, ali time nije prejudiciran konačni ishod drugih tužbi.
Na to je još žešće reagirala udruga Franak i njezin čelnik i saborski zastupnik Goran Aleksić, a situaciju vatru gasi predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sesa.
Adrović za Direkt: Dobro razmislite prije nego što se uputite na sud
Predsjednik HUB-a Zdenko Adrović za RTL Direkt dotaknuo se riječi Gorana Aleksića.
"Meni se čini da su tako teške riječi neprimjerene, pogotovo kada izlaze iz usta jednog saborskog zastupnika jer mislimo da treba zadržati dignitet i van sabornice, no ovo nije bio slučaj", kratko je komentirao Adrović.
Na upit gdje udruga Franak obmanjuje javnost s obzirom na to da odlukom Vrhovnog suda građani mogu povući prvi korak da podignu tužbu, predsjednik HUB-a je kazao:
"Upravo tako, to su stvari koje su praktično zagarantirane hrvatskim zakonima, svaki građanin ima pravo svoj pravni interes potražiti na sudu, svatko može tužiti i propitati sud na što ima pravo. Upravo je to ovaj puta i svojim rješenjem donio Vrhovni sud, dakle ni Vrhovni sud nije donio odluku ni presudu već rješenje.
"Ova situacija je jedinstvena. Vrhovni sud je intervenirao na način da je rekao da tužiteljica ima pravo propitivati sud i tražiti od suda da utvrdi ništetnost pojedine ugovorne odredbe", kazao je pa komentirao navode da je na to žestoko reagirao.
"Mi tvrdimo upravo ovo što je predsjednik Vrhovnog suda rekao - to će biti pojedinačni postupci, vjerojatno dugotrajni, vrlo složeni, skupi, trebat će vještačenja.... I zapravo svaki građanin treba dobro razmisliti u što se upušta jer će sudski troškovi biti prilično visoki", upozorio je Zdenko Adrović.
"Sve skupa imamo pedesetak tisuća dužnika koji su konvcertirali iz švicarskog franka u euro, koliko će se građana javiti, teško je reći, mislimo da neće biti tako drastično", kazao je.
Zašto su banke u krizi sa švicarcem zapravo dizale kamate?
"U cijelom tom razdoblju od 2004. do 2008. godine kada je nastala velika kriza, dakle, u četiri godine, kamate su padale. Nakon toga su kamate dvije godine rasle, pa dvije godine stagnirale, pa opet padale. Rasle su, nažalost, jer su rasle u cijelom svijetu, zbog kriza, sve zemlje su dizale kamate i nažalost to se dogodilo i kod nas", izjavio je Adrović.
"Veći je problem bio u tečaju švicarskog franka koji je eksplodirao. Zastara je tu do 2021., mislimo da nema veliki broj svega toga", nadodaje.
O mogućnosti banaka da idu u nagodbu s klijentima kako bi izbjegle dodatne troškove, rekao je:
"Onaj koji izgubi spor, vjerojatno će plaćati najveći dio ili sve sudske troškove. Što će pojedina banka napraviti, teško je reći. Slučajevi su jako različiti, od onih koji su došli u banku i ultimativno tražili kredit u švicarskim francima do onih koji nisu znali u što se sve skupa ulazi", pojasnio je.
"Imamo situaciju da su, točno je, skočili po nekakvoj stopi od oko 11 posto na godišnjem rastu gotovinsko-namjenski krediti, ali prvi put imamo situaciju da su između dvije trećine i tri četvrtine tih kredita u kunama, dakle ne postoji valutni rizik i s fiksnom kamatnom stopom ne postoji kamatni rizik, jedini je gubitak radnog mjesta, gubitak prihoda i posla. Nadamo se da se to neće dogoditi, ali ako se dogodi bit će u problemima i drugi krediti", upozorio je.
"Ovakav porast je rezultat korištenja umjetne inteligencije i procjene kreditne sposobnosti građana. Treba znati da je udio kamata u raspoloživom dohotku građana jako pao u posljednjih nekoliko godina, primjerice, razduženja, tako da prostora u tome ima.
Prvo treba reći da se na tri načina formiraju kamatne stope - jedno su fiksne (35-40 posto), drugih 30-ak posto su kamate čiji je promjenjiv udio definiran euriborom, a ovi koji su vezani za tzv. NRS oni bi mogli padati još neko vrijeme. Ove godine ne očekujemo kreditnu krizu", zaključio je predsjednik HUB-a Zdenko Adrović za RTL Direkt.
