Predsjednik Europskog vijeća Charles MIchel zahvalio je u utorak premijeru Andreju Plenkoviću za predani rad tijekom šest mjeseci hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Michel je u utorak uputio čelnicima država članica pozivno pismo za sastanak na vrhu koji će se putem video-veze održati u petak.
Predsjednik Europskog vijeća je najavio da će na početku samita, koji počinje u 10 sati i koji je zadnji sastanak Europskog vijeća za vrijeme hrvatskog predsjedanja, premijer Plenković održati kratku prezentaciju rezultata postignutih u proteklih šest mjeseci.
"Počet ćemo sastanak kratkom prezentacijom premijera Plenkovića o rezultatima hrvatskog predsjedanja Vijećem. Želio bih mu vrlo toplo zahvaliti za njegov naporan rad i predanost u posebno izazovnom trenutku", stoji u Michelovu pismu.
Središnja tema samita bit će Višegodišnji financijski okvir (VFO) i plan za oporavak. Bit će to prva rasprava na razini šefova država ili vlada o paketu koji je Komisija predložila 27. svibnja.
Michel ističe da bi sastanak u petak trebao biti "ključni korak" prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku na koji bi čelnici država trebali osobno doći u Bruxelles.
EU sljedeće generacije
Europska komisija (EK) predložila je 27. svibnja plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1100 milijardi eura.
Plan oporavka nazvan "EU sljedeće generacije" sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže se 1850 milijardi eura.
Plan oporavka naišao je na veliku potporu u većini država članica, dok je manji dio protiv ili je skeptičan. Najveće protivljenje tom prijedlogu pokazala je tzv. štedljiva četvorka - Austrija,
Nizozemska i Švedska i Danska, a još neke zemlje poput Mađarske i Poljske iskazuju određene rezerve.
Michel u svom pismu navodi točke oko kojih se nazire konsenzus. Prva je razumijevanje da EU treba imati izvanredan odgovor sukladan veličini izazova u ovoji krizi, kakva nikad dosad nije zabilježena.
Nije sporno ni da se oporavak financira zaduživanjem Komisije na financijskim tržištima, za što će trebati podići gornju granicu vlastitih sredstava, odnosno proračunskih prihoda.
Odluka o podizanju gornje granice vlastitih prihoda europskog proračuna mora se raticifirati u svim zemljama članicama.
Pomoć usmjerena na najteže pogođene sektore
Kao sljedeću točku oko koje se nazire konsenzus Michel navodi da pomoć treba biti usmjerena na najteže pogođene sektore i zemljopisne dijelove Europe.
Osim toga, navodi da sljedeći VFO za razdoblje od 2021. do 2027. mora uzeti u obzir sadašnju krizu i da je neodvojiv od plana za oporavak te da ukupni paket ne treba biti samo odgovor na neposrednu krizu, nego se treba iskoristiti za reforme gospodarstva i transformaciju prema zelenoj i digitalnoj budućnosti.
Michel također navodi i elemente oko kojih postoje razilaženja. To su ukupni iznos i trajanje plana za oporavak, pitanje kako najbolje alocirati pomoć te treba li pomoć biti bespovratna, kao povoljni zajmovi ili kombinacija bespovratne pomoći i zajmova.
Slijedi pitanje uvjetovanja pomoći, veličine VFO-a i njegova sadržaja, financiranja te pitanje rabata, umanjenja doprinosa europskom proračunu na koje pojedine zemlje imaju pravu kako ne bi previše uplaćivale.
"Naš je konačni cilj postići dogovor što je prije moguće. Još je dug put do dogovora tako da ćemo morati naporno raditi idućih dana i tjedana. Uspjet ćemo ako uđemo u razgovore s osjećajem odgovornosti i htijenja da izađemo iz ovog velikog izazova ujedinjeni i snažni", kaže se u Michelovu pismu.
