Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovic, koja je i vrhovna zapovjednica Hrvatske vojske, stigla je u Kabul u nedjelju prijepodne. Posjet nije bio unaprijed najavljen zbog sigurnosnih razloga.
Predsjednica drzave sastat ce se s afganistanskim kolegom Asrafom Ganijem, premijerom Abdulahom Abdulahom te ministrima vanjskih poslova, obrane, unutarnjih poslova i ministricom za problematiku zena. Razgovarat ce i sa zapovjednikom misije "Odlucna potpora" americkim generalom Johnom F. Campbellom te visokim civilnim predstavnikom NATO-a Ismailom Aramazom.
Tijekom posjeta otici ce i u Mazar-i-Sarif, gdje ce se sastati sa zapovjednikom Zapovjednistva za obuku, savjetovanje i pomoc "Sjever" Andreasom Hannemanom i visokim civilnim predstavnikom NATO-a za to podrucje Corneliusom Zimmermannom te s guvernerom pokrajine Balk Mohamadom Ata Norom i koordinatoricom hrvatske razvojne pomoci Rababehom Nadzaibi i korisnicima pomoci.
Grabar-Kitarovic u vise je navrata posjetila Afganistan i NATO-ove snage kao pomocnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju i kao hrvatska ministrica vanjskih poslova. Ovo joj je prvi sluzbeni posjet kao hrvatske predsjednice i zapovjednice Oruzanih snaga RH.
Vrhovna zapovjednica ispunjava obecanje "Odlucna potpora" dio je NATO-ovog angazmana u Afganistanu u izmijenjenom obliku i ulozi nakon sto je s krajem prosle godine zavrsena sigurnosna operacija ISAF, pokrenuta 2001. kao dio sveobuhvatnih napora medunarodne zajednice za stabiliziranjem zemlje nakon sto je svrgnut talibanski rezim. Prvenstvena uloga ISAF-a bila je potpora afganistanskoj vladi u osiguranju i odrzavanju sigurnosnog okruzja koje ce omoguciti obnovu zemlje i izgradnju demokratskih institucija.
Suprotno ISAF-u, "Odlucna potpora" nije borbena misija, vec NATO s partnerima od 1. sijecnja ove godine provodi obuku, savjetovanje i pomaze afganistanskim nacionalnim snagama sigurnosti. U misiji pod zapovjednistvom generala Campbella sudjeluje oko 13 tisuca pripadnika medunarodnih snaga iz cetrdesetak zemalja, medu kojima su debela vecina Amerikanci. Hrvatska temeljem odluke Sabora u Afganistan moze uputiti do 120 svojih vojnika, a trenutacno ih se u Afganistanu nalazi devedesetak.
Od pocetka angazmana HV-a u operaciji ISAF-a 2003., u Afganistanu je sudjelovalo vise od 4500 hrvatskih vojnika, od kojih 162 vojnikinje.
Obecala doci
Postojeci kontigent (2. HRVCON) pod zapovjednistvom brigadira Stanka Paradzikovica krenuo je u Afganistan pocetkom ozujka. Na ispracaju iz vojarne pukovnika Marka Zivkovica na zagrebackom Plesu, Grabar-Kitarovic je rekla da je njihov odlazak u Afganistan hrabra i odgovorna odluka, vazna za sigurnost Hrvatske i medunarodne zajednice. Tada im je obecala da ce ih uskoro posjetiti.
Glavnina hrvatskih snaga je u sastavu Sjevernog zapovjednistva za obuku, savjetovanje i potporu (Train Advise and Assist Command North – TAAC-N) na podrucju Mazar-i-Sarifa, a osim toga snage hrvatskoga kontingenta rasporedene su i u sastavu Zapovjednistva misije "Odlucna potpora" (HQ RSM) te Obucnom sredistu specijalne policije u Kabulu. Novost su i savjetnici u zrakoplovnom savjetnickom timu helikopterskih postrojbi afganistanskog ratnog zrakoplovstva.
Afganistan, kontinentalna azijska drzava, ima povrsinu od 647,5 tisuca cetvornih kilometara i oko 29 milijuna stanovnika i medu siromasnijima je i politcki nestabilnijim zemljama svijeta. Talibani su nedavno objavili da pokrecu tradicionalnu proljetnu ofenzivu koja bi trebala biti usmjerena prvenstveno na strane vojnike i diplomate
Nakon pada talibanske vlasti osnovana je predsjednicka republika, predsjednik ima vrhovnu vlast i bira se na opcim izborima. Antropolog Asfar Gani pobijedio je na izborima u rujnu i na vlasti naslijedio Hamida Karzaija. U ime nacionalnog jedinstva svog je glavnog protukandidata Abdulaha Abdulaha imenovao premijerom.
Zemlja je podijeljena na 34 pokrajine, a jedna od njih je i Balk s glavnim gradom Mazar-i-Sarifom, cetvrtim po velicini u Afganistanu s 375 tisuca stanovnika. Osim sto je sjediste zapovjednistva Sjever, to je i turisticko je srediste zbog svojih prekrasnih hramova, poput Plave dzamije, i arheoloskih nalazista. Kolinda Grabar-Kitarovic posjetit ce ga nakon Kabula.
