Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u utorak sa sindikalnog skupa da se pozitivni gospodarski pokazatelji i proračunski višak moraju preliti na račune građana, te da je uloga sindikata u gospodarskoj i socijalnoj politici neizostavna.
"Svi ključni ekonomski pokazatelji i poslovna klima trenutačno su povoljni, ali to nas ne smije uspavati. Želimo stabilan i uspješan gospodarski i općedruštveni razvoj, što znači rast životnog standarda i kvalitetno zapošljavanje", istaknula je Grabar-Kitarović u govoru na Šestom saboru Nezavisnih hrvatskih sindikata.
VEZANE VIJESTI
- Srednjoškolac poslao oštru poruku protivnicima štrajka: 'Ne grizite ruku koja vas hrani!'
- Sindikati najavili akciju tijekom Kongresa EPP-a, u ponedjeljak veliki prosvjed na Jelačićevom trgu
- Učitelji štrajkaju u svim školama, a ministar po starom: 'Možemo sjesti i pregovarati o osnovici'
- Krešimir Sever podržao štrajkove prosvjete i cestara: 'Moramo biti solidarni jedni s drugima'
Poručila je kako je za uspjeh gospodarskog i ukupnog razvoja hrvatske države i društva potrebna jasna razvojna strategija, no prije svega se moramo osloniti na vlastite snage.
Posebno je naglasila demografski problem i iseljavanje cijelih obitelji i iskusne radne snage, a kao glavni uzrok iseljavanja navela je korupciju "koja ubija nadu u bolje sutra, u mogućnost postojanja bogatije i sretnije Hrvatske".
Ustvrdila je da u kontekstu demografskih pitanja treba promatrati i sva pitanja radnoga zakonodavstva, radničkih prava i socijalnih odnosa.
"Važna pretpostavka za to je kontinuiran dijalog između države, lokalne samouporave, poslodavaca i sindikata. To mora biti dijalog o strateškim ciljevima društvenog i državnog razvoja. Potreban nam je društveni ugovor između svih dionika u državi, kakav danas imaju mnoge kapitalističke države koje su socijalno osjetljive", kaže Grabar-Kitarović.
Neizostavna je uloga sindikata u pitanjima mobilnosti radne snage i ponovnog uključivanja umirovljenika, iseljenika i trudnica u radne procese, a zatim i kriterije uvoza radne snage.
"Držim da ta uloga može i mora biti veća jer su nam potrebna zajednička promišljanja u sklopu gospodarsko-socijalnog i ukupnog društvenog dijaloga", poručila je.
Društvenim ugovorom bi se, kaže, izmijenile odredbe i propisi s područja socijalne skrbi, doplatka za djecu, prava nezaposlenih, minimalne plaće te pojedinih odredaba propisa s područja zdravstvene zaštite, mirovinskog osiguranja i drugih pitanja.
Najavila je da će o svim tim pitanjima otvoriti dijalog sa sindikatima, s nadležnim ministarstvima, udrugama poslodavaca, demografima, ekonomistima, pravnicima, politolozima i drugim stručnjacima.
