Dok ljudi skupljaju donacije za porušenu Baniju, institucije države još nisu pokrenule postupke za naplatu kazni za kršenje tzv. ženske kvote na parlamentarnim izborima koji su se održali u srpnju 2020. godine - znači prije više od šest mjeseci.
Tu kvotu, koja kaže da na listama mora biti najmanje 40 posto zastupljenosti oba spola, na posljednjim izborima kršilo je 39 lista čime je država mogla naplatiti gotovo 2 milijuna kuna kazni.
Državno izborno povjerenstvo je za RTL.hr odgovorilo da su o kršenju zakona obavijestili DORH, dok nam je DORH na pitanje o prijavama odgovorio kako nemaju zbirnu statistiku jer je "u tijeku postupanje nadležnih općinskih državnih odvjetništava po zaprimljenim obavijestima".
No, iz općinskih državnih odvjetništava smo redom dobili odgovore kako nisu dobili obavijesti ili prijave vezane uz kršenje tzv. ženske kvote, a iz zagrebačkog su nam dodatno poručili da ne potvrđuju "primitke prekršajnih prijava, niti primitke zaprimljenih obavijesti".
O ovoj temi je opširno na naša pitanja odgovorila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Imate li vi informacije o prijavama za kršenje tzv. ženske kvote na parlamentarnim izborima 2020.?
Dopisom od 22. srpnja 2020. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske (DIP) je nama i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) dostavilo popis predlagatelja kandidacijskih lista koji na listama nisu poštivali načelo ravnopravnosti spolova. Prema dostavljenim informacijama, na parlamentarnim izborima 2020. tzv. spolna kvota nije poštivana na 20% lista (39/192).
Jeste li zadovoljni tempom podizanja prijava za kršenje tzv. ženske kvote na parlamentarnim izborima 2020. godine?
Pokretanje prekršajnih postupaka u nadležnosti je DORH-a kao ovlaštenog tužitelja, a Pravobraniteljica do sada nije stekla uvid u sam tijek rada na tim predmetima. Očekujemo da će DORH o tome javnost izvijestiti u Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, koje objavljuje svake godine u travnju za proteklu godinu.
Komentirajte kako je moguće da je DIP poslao obavijesti, a općinska državna odvjetništva, prema odgovorima koje imamo, nisu te obavijesti dobila?
Sva lokalna državna odvjetništva na čijem lokalitetu je bilo kandidacijskih lista na kojima nisu poštivane odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova, do danas bi trebala raspolagati informacijama o tome koje su to kandidacijske liste, budući da je od obavijesti DIP-a prošlo gotovo 6 mjeseci, te da bez njih ne mogu pokretati prekršajne postupke. Kako bi se utvrdilo da eventualno neka općinska državna odvjetništva koja su trebala zaprimiti tu informaciju ju još nisu zaprimila, bilo bi potrebno provjeriti kojim točno lokalitetima pripadaju te kandidacijske liste.
Zašto je poštivanje tzv. ženske kvote na izborima bitno za položaj žena u Hrvatskoj?
Rodne uloge za žene i muškarce u suvremenom društvu, uključujući i uloge na tržištu rada i u obitelji, do danas su se uvelike promijenile te se jednaki zahtjevi postavljaju i pred žene i pred muškarce, neovisno o spolu. Međutim, za promjenama na društvenoj makro razini znatno zaostaju promjene na mikro razini, odnosno u samom načinu života ljudi koji se još uvijek vode naučenim obrascima ponašanja starijih generacija, odnosno tradicionalnom podjelom uloga prema kojoj je jasno određeno koji su obiteljski i društveni zadaci predodređeni za muškarce, a koji za žene. Zbog toga su žene nerazmjerno zastupljene u pravilu na svim upravljačkim pozicijama u društvu, ne samo u politici. Tzv. stakleni strop prisutan je svugdje, ženama je teže napredovati u hijerarhiji u svim područjima rada i javnog života. Radi se o strukturalnom problemu koji korijene vuče iz patrijarhalnog nasljeđa, a koji podrazumijeva da su politika i pozicije odlučivanja u prvom redu "muško" područje djelovanja. Takvo stanje u uskoj je povezanosti sa sporim odvijanjem procesa emancipacije žena i mijenjanjem uloge žene kako u poslovnoj, tako i u privatnoj sferi života. Hrvatsko društvo mora početi percipirati uloge žena i muškaraca na pozicijama odlučivanja ravnopravnima, te se odmaknuti od tradicionalnog shvaćanja primarne uloge žene kao majke, odgajateljice, njegovateljice i kućanice.
Politika je područje u kojem se žene moraju etablirati kao ravnopravne akterice i na taj način pružati uzor drugim ženama da u svim poslovnim sferama mogu računati na najviše upravljačke pozicije. U Hrvatskoj se uloga žene u politici mijenja vrlo sporo te je spolna kvota u Zakon o ravnopravnosti spolova uvrštena upravo s namjerom da se taj proces potakne i ubrza. Najmanje što možemo učiniti je da osiguramo provođenje malobrojnih propisanih zakonskih odredbi koje su donesene upravo s ciljem poboljšanja položaja žene u hrvatskom društvu.
Jeste li zadovoljni zastupljenošću žena u predstavničkim tijelima u Hrvatskoj i je li se on povećao uvođenjem tzv. ženske kvote?
Dugoročno gledajući, u posljednjih 20 godina zastupljenost žena u predstavničkim tijelima političke vlasti u Hrvatskoj postupno se povećava, međutim nedovoljno brzo. Posebno su zabrinjavajući iznimno mali pomaci na parlamentarnoj razini - u odnosu na 2000. godinu, kada je u Hrvatski sabor izabrano 20% žena, na ovogodišnjim izborima izabrano ih je svega 3% više (23%). Također je zabrinjavajuća degradacija koja je zabilježena u navedenom razdoblju. Primjerice, na parlamentarnim izborima 2016. izabran je rekordno nizak udio žena, tek 13%. Na lokalnoj razini pomaci su nešto značajniji, ali samo zato što je polazišna pozicija početkom 2000-ih bila znatno nepovoljnija (zastupljenost žena u predstavničkim tijelima tada je iznosila tek nešto manje od 10%).
Udjelom od 23% izabranih žena u Hrvatski sabor (2020.) i 25% u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (2017.) ne možemo i ne smijemo biti zadovoljni, budući da se još uvijek nalazimo daleko od normativa propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova.
Zanimljivo je istaknuti da je udio izabranih žena na lokalnim izborima 2017. i na parlamentarnim izborima 2020. znatno povećan - 2017. smo zabilježili povećanje od 7% u predstavničkim tijelima JLP(R)S, a 2020. povećanje od 9% u Hrvatskom saboru, što koincidira s primjenom odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose na prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne za predlagatelje kandidacijskih lista koji na listama ne poštuju spolnu kvotu. Naime, spomenuti izbori su bili prvi na kojima su se sankcije počele primjenjivati (njihova primjena je Zakonom propisana od trećih redovnih izbora od dana donošenja Zakona). Navedeno ukazuje na važnost dosljedne provedbe odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova, kako propisane odredbe ne bi ostale mrtvo slovo na papiru, već kako bi u stvarnosti potaknule promjene i doprinijele boljem položaju žena u području političke participacije.
