REAGIRALA I PRAVOBRANITELJICA /

Traži da Slobodna Dalmacija povuče huškački članak, iz uredništva lokalnog lista kažu: 'Radimo na nastavku priče'

Image
Foto: Screenshot

Pravobraniteljica Ljubičić je u svom priopćenju izrazila svaku osudu medijskih napisa kojima se senzacionalistički, nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji i osobama uključenima u prostituciju izricanjem moralne i društvene osude isključivo ženama koje se nalaze ili su se nalazile u prostituciji, čime ih se diskvalificira od ravnopravnog sudjelovanja u svim područjima javnog i privatnog života

3.9.2021.
16:53
Screenshot
VOYO logo

Nakon što je Slobodna Dalmacija u srijedu, 1. rujna, objavila članak o ženi koja se svojevremeno bavila prostitucijom, a nakon toga se zaposlila kao socijalna radnica, u kojem problematizira mogućnost da se netko tko se bavio prostitucijom uopće može zaposliti i raditi u socijalnoj skrbi, u ne prestaju se nizati reakcije javnosti, ali i struke.

Jučer je zbog spornog članka tristotinjak psihologa izdalo priopćenje u kojem zahtijevaju ispriku Slobodne Dalmacije za "članak koji se na senzacionalistički način bavi nečijom prošlošću".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
TRAŽE JAVNU ISPRIKU /

Više od 200 psihologa osudilo članak o kolegici koja se bavila prostitucijom: 'Crno-bijeli pristup moralnosti nikako ne bi trebao biti način prosudbe'

Image
TRAŽE JAVNU ISPRIKU /

Više od 200 psihologa osudilo članak o kolegici koja se bavila prostitucijom: 'Crno-bijeli pristup moralnosti nikako ne bi trebao biti način prosudbe'

A danas je reagirala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. Ona Slobodnoj Dalmaciji preporuča da povuče članak.

Priopćenje pravobraniteljice Ljubičić prenosimo u cijelosti:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Slijedom medijskih napisa kojima se prenosi članak Slobodne Dalmacije s naslovom “Bivša prostitutka zaposlena kao psihologinja u Centru za socijalnu skrb; u policijsku klopku upala je dvaput i sve priznala... Odvjetnik Primorac: Neću suditi je li to moralno, zakon je jasan” (objavljen 1. rujna 2021.), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izvršila je uvid u navedeni članak i izdala preporuku Slobodnoj Dalmaciji da povuče sporni članak jer predstavlja senzacionalistički način izvještavanja iznošenjem podataka o rehabilitiranoj osobi kao počinitelju prekršaja, čime se krši Prekršajni zakon, a sve s ciljem stigmatizacije osobe o kojoj izvještava zbog bavljenja prostitucijom.

Nadalje, isključivim stavljanjem osoba koje se bave ili su se bavile prostitucijom, što su u većini slučajeva žene, u okvir moralne prijetnje društvu članak pokazuje potpunu rodnu neosviještenost o fenomenu prostitucije te nerazumijevanje položaja žena u prostituciji, polučujući različit učinak na muškarce i žene, što je u suprotnosti s načelima promoviranja ravnopravnosti spolova i predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova", priopćila je Ljubičić.

'Članak pomaže potencijalnom otkrivanju identiteta'

Konačno, iznošenjem određenih informacija o tome gdje je osoba zaposlena, na kojem radnom mjestu, kakve su joj stručne kvalifikacije, gdje je rođena te gdje i kada je utvrđeno prekršajno djelo, kao i o tome kako je izgledao postupak zapošljavanja osobe, članak pomaže u potencijalnom otkrivanju identiteta te osobe, što može imati devastirajuće posljedice na njezin profesionalni i privatni život.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova upozorava da je prostitucija složen društveni fenomen s naglašenom rodnom dimenzijom, koji se ni u kojem slučaju ne može svesti isključivo na pitanje morala osoba koje se bave prostitucijom, te predstavlja oblik eksploatacije, odnosno diskriminacije uglavnom žena i usko je vezan uz nasilje nad ženama i trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, iza etikete „prostitutke“ najčešće stoji žrtva vrbovanja ili prisile u svrhu seksualne eksploatacije kod koje su dominantno žrtve osobe ženskog spola, što prema kriterijima Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) ovu vrstu nasilja čini rodno utemeljenim, a u odnosu na tretman žrtve traži poseban stupanj pažnje, stoji u priopćenju.

'Žene koje se bave prostitucijom i same žrtve nekog oblika nasilja'

Nadalje, istraživanja diljem svijeta pokazala su da žene u prostituciji najčešće završavaju zbog siromaštva, neobrazovanosti, beskućništva, ovisnosti o drogama ili alkoholu te osobnim sudbinama ispunjenima često najtežim oblicima nasilja u obitelji od najranije dobi. Također, istraživanja pokazuju kako su žene koje se bave prostitucijom i žrtve nekog oblika nasilja: odbijanja plaćanja usluga, krađe, uznemiravanja, prisiljavanja na seksualni odnos bez zaštite te silovanja od strane svojih klijenata, fizičkog i psihičkog nasilja od strane svodnika i oduzimanja zarade, te institucionalnog nasilja. Uz to, žene u prostituciji izložene su društvenoj osudi, ponižavanju i omalovažavanju. Zato se pravobraniteljica već dugi niz godina zalaže za kriminalizaciju kupaca usluga i dekriminalizaciju osoba koje pružaju seksualne usluge, što su u većini slučajeva žene", priopćila je pravobraniteljica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pravobraniteljica ovim putem izražava svaku osudu medijskih napisa kojima se senzacionalistički, nekritički i diskriminatorno izvještava o prostituciji i osobama uključenima u prostituciju izricanjem moralne i društvene osude isključivo ženama koje se nalaze ili su se nalazile u prostituciji, čime ih se diskvalificira od ravnopravnog sudjelovanja u svim područjima javnog i privatnog života", zaključila je Ljubičić.

Glavna urednica Slobodne Dalmacije poručila da nastavljaju priču

Urednicu Slobodne Dalmacije Sandru Lapendu Lemon N1 Televizija pozvala je u emisiju Točka na tjedan, no Lapenda Lemon ga je odbila zbog toga jer "rade na nastavcima priče".

“U objavljenoj priči nisu objavljeni svi podaci kojima raspolažemo jer smo željeli zaštititi dignitet i identitet osobe. Na temelju informacija kojima raspolažemo znamo da je priča istinita, utemeljena i da ima širi kontekst koji ukazuje na negativne pojave u institucijama koje se bave ugroženim skupinama, poput djece i maloljetnika", odgovorila je glavna urednica Slobodne Dalmacije spomenutoj medijskoj kući.

Dodala je kako je iz tekstova koje su objavili jasan stav redakcije. "Potvrdu apsolutnog javnog interesa imate u izjavi pravobraniteljice za djecu te stručnjaka temeljem čijih izjava je i napisan dio teksta. Ovim putem Vam se zahvaljujem na pozivu koji ste mi uputili, ali ga nisam u mogućnosti prihvatiti jer radimo na nastavcima priče”, odgovorila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo