Lora Vidović, pučka pravobraniteljica za N1 je govorila o utjecaju pandemije korone na najslabije u društvu, ali se osvrnula i na ljude kojima prijete ovrhe kao i na napadača s kalašnjikovog ispred Banskih dvora.
"Nadležne službe će utvrditi zašto i kako je do tog zločina došlo. Ono što možemo vidjeti je da je oko ovog mladića bila jedna atmosfera netolerancije, netrpeljivosti i mržnje. To nije stvar jednog mladića i njegove obitelji, to je stvar cijele naše zajednice. Psiholozi, antropolozi govore i očito razumiju što se događa s mladom populacijom u Hrvatskoj. Donositelji odluka to ne shvaćaju ozbiljno dok se ne dogodi nešto ovako, a moglo je biti i puno tragičnije", kazala je Vidović za N1.
Kršenje prava građana u konekstu pandemije
Pravobraniteljica kaže da je njezin Ured tijekom pandemije dobio velik broj pritužbi građana iz različitih apektata života. Najčešće, pritužbe su se odnosile na zdravstvo.
Mnogi pišu da su nezadovoljni režimom u domovima zdravlja, primjerice da moraju i po kiši čekati vani, da nemaju direktan pristup liječnicima. Veliki broj pritužbi smo dobili iz područja radnog prava, pogotovo što se tiče nezaposlenih, a ono što posebno vidimo i bez pritužbi, je utjecaj na najranjivije, na osobe starije životne dobi, neovisno o tome jesu li u institucionalnom smještaju ili žive u svojoj obitelji", rekla je.
Lora Vidović
Vidović se osvrnula na epidemiološke mjere u smislu ograničenja ljudskih prava pa rekla da, koje god se mjere donose, one moraju biti zakonite, nužne i razmjerne. Rekla je da su ograničenja moguća i potrebna kada je riječ o zaštiti zdravlja, odnosno zaštiti sigurnosti drugih. Građane je pozvala da se pridružavaju mjera - da nose maske, izbjegavaju okupljanja, drže razmak te da peru ruke.
'Što prije treba donijeti mjere za ublažavanje siromaštva starijih osoba'
Vidović je komentirala podatke o siromaštvu, točnije najnovije podatke DZS-a o 18,3 posto građana Hrvatske koji su ugroženi siromaštvom, što je manje nego lani.
18.02.2015., Sibenik -Veliko siromastvo i teska ekonomska situacija u drzavi tjera sve vise gradjana da egzistenciju sacuvaju pretrazujuci kontejnere od smeca. Uz hranu trazi se i pet ambalaza koja se otkupljuje i time omogucava gradjanima neku vrstu prihoda. Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
"Stopa rizika od siromaštva je u padu već određeni broj godina, možemo čak govoriti i o trendu. Zabrinjava to što ono neprestano raste za osobe starije životne dobi. Za osobe starije od 65 godina porasla je sa 28 posto na 30 posto, za one u samačkim kućanstvima, a stariji su od 65, to je 50 posto. Mislim da je neophodno što prije donijeti mjere za ublažavanje siromaštva osoba starije životne dobi.
Zakon o socijalnoj skrbi je trebao biti donesen početkom ove godine, ali je odgođen zbog korone. Ali, vidjeli smo obrazloženje Vlade da je to odgođeno i zbog negativnog fiskalnog učinka. Stječe se dojam da se štedi na siromašnima", prokomentirala je Vidović.
O prestanku moratorija na kredite
U ponedjeljak je prestao moratorij na ovrhe. Vidović kaže da je činjenica da je ovaj moratorij mnogima mogao spasiti situaciju posljednjih mjeseci.
Vidimo da nam ne dolaze teža vremena, da će biti i teže nego na proljeće. Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona jučer je pušten u javnu raspravu. Mi ga uredno analiziramo. Neprestano ponavljamo iz perspektive ovršenih građana to da saznaju da su dužni tek kad budu ovršeni, da zaštićena primanja koja po zakonu moraju biti zaštićena, a to baš nisu svaki put, da troškovi ovrhe nerijetko premašuju sami dug, zbog čega građani ne mogu izaći iz dugovanja. Nalazimo se u jednoj nemogućoj situaciji u kojoj sustav ovrha ne ispunjava svoju svrhu, da dugovi ne uspijevaju biti vraćeni.
Naravno da Ovršni zakon ne može igrati socijalnu ulogu, ali zato imamo Zakon o socijalnoj skrbi koji bi trebalo mijenjati. Ali i čitav niz vjerovnika je u teškoj socijalnoj situaciji. Vjerovnici nisu samo velike banke i teleoperateri nego su to nerijetko i radnici koji traže svoje plaće. Sigurna sam da kolege iz pravosuđa imaju informacije o slovenskom slučaju. Ne znam zašto ga ne primjenjuju", komentirala je Vidović.
'Agencije za naplatu potraživanja ne rade po načelima etičnosti'
Pravobraniteljica je prokomentirala i rad agencija za naplatu potraživanja-
"Rad agencija za naplatu potraživanja nije reguliran, a mnoge od njih zaista ne rade po bilo kakvim načelima etičnosti, a rekla bih niti profesionalnosti. Pritužbe građana su opisi teških situacija u kojima tvrde da ih takve agencije nazivaju, ne samo njih nego i članove obitelji, susjede, poslodavce, ponekad i u vrlo neobična vremena", kazala je Lora Vidović za N1.
