U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen rekordan broj gotovinskih transakcija koje su prelazile vrijednost 200.000 kuna, a za koje je potrebno podnijeti prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca.
Prema izvješću o radu tog Ureda, koji je na zadnjoj sjednici prihvatila Vlada, zaprimljeni su podaci o 58.500 transakcija čija je ukupna vrijednost bila viša od 24 milijarde kuna.
Godišnja usporedba
Nastavak je to trenda rasta koji traje posljednjih godina, a usporedbe radi, godinu ranije bilo je zaprimljeno oko 1,3 posto manje obavijesti o transakcijama. Za toliko je bila manja i njihova vrijednost, nešto manje od 23,7 milijardi kuna. Uglavnom su prijave došle od banaka, više od 98 posto, a ostatak od mjenjačnica, kreditnih unija, priređivača igara na sreću i Fine, a od obveznika prijave preko Hrvatske pošte lani nije zabilježena nijedna značajnija gotovinska transakcija. Najvećim dijelom se radi o isplatama u gotovini.
No, broj sumnjivih slučajeva o kojima je Ured za sprečavanje pranja novca lani obaviješten nije bitno rastao, a ukupno ih je evidentirano 948, od čega je 746 stiglo od banaka i drugih zakonskih obveznika. U izvješću Ured navodi kako je otvorio ukupno 486 predmeta, a na daljnje postupanje i procesuiranje, što domaćim institucijama, što inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama, uputio ukupno 281 slučaj. Uglavnom se radilo o sumnjama u pranje novca, a u šest slučajeva posrijedi je bila sumnja u financiranje terorizma, piše Poslovni dnevnik.
Ukupno je temeljem analiziranih transakcija Ured izdao 80 naloga bankama da privremeno odgode provođenje sumnjivih transakcija, a njihova je ukupna vrijednost bila nešto više od 79 milijuna kuna. Bankama je pored toga naloženo i stalno praćenje klijenata u 97 slučajeva.
Inače, među predmetima koji su otvoreni posrijedi je u pravilu sumnja u pranje novca, no u nekoliko slučajeva radi se o mogućem financiranju terorizma. A tri su takva slučaja uočena u predmetima koje su prijavile banke, jedan od mjenjačnica, te dva od SOA-e. Među slučajevima koji su otvoreni u prošloj godini neki su inicirani i od državnih institucija. Uglavnom je riječ o prijavama iz MUP-a, no po jedan su slučaj prijavili HNB te Ured predsjednice RH. Konkretnije informacije o tim predmetima nisu za javnost, no vidljivo je iz statističkog prikaza da je riječ o sumnji u pranje novca.
Međunarodna pomoć
Pomoć u prikupljanju podataka hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca zatražio je od kolega u ukupno 39 zemalja, najviše od Italije (u 34 slučaja), te Slovenije (10 predmeta). Na globalnoj sceni, na što je ukazao i resorni ministar financija Zdravko Marić, a prema izvješćima Međunarodnog centra za povrat sredstava (International Centre for Asset Recovery), koji je dio Instituta u Baselu, Hrvatska je među top 10 najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma od ukupno 129 zemalja u 2018.