Mljekarsku industriju neugodno je iznenadila najava da se vraća povratna naknada za ambalažu i već su najavili da će cijene mlijeka i mljekarskih proizvoda zbog toga rasti.
Međutim, nije to jedino što bi moglo dodatno prazniti džepove hrvatskih građana i građanki, a zanimljivo je i u kontekstu silnih priča o demografskoj obnovi. Naime, ''po prvi put se uvodi i povratnu naknadu na staklenu, plastičnu i aluminijsku ambalažu od pića i napitaka volumena dva decilitra, koja se dosad plaćala samo na veću zapremninu od toga, pa će i ti proizvodi vjerojatno poskupjeti, među njima i sokovi za dojenčad i malu djecu'', piše Novi list.
Povratak povratne naknade s veseljem će dočekati austrijski, mađarski, srbijanski ili BiH proizvođači koji su konkurentniji. Povratna naknada neće riješiti socijalne probleme ove zemlje, poručuju iz Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk.
Podsjetimo, formalno - povratna naknada je 2015. godine ukinuta kako bi se smanjilo namete gospodarstvu i građanima pojeftinilo mlijeko, a zapravo jer su proizvođači naknadu za zbrinjavanje te ambalaže plaćali samo dvije lipe po komadu, dok su troškovi bili 20 lipa viši te sustav nije mogao funkcionirati, upozorava Novi list.
Sada bi proizvođači naknadu za zbrinjavanje ambalaže trebali
plaćati 10 lipa koje će, zajedno s povratnom naknadom od pola
kune, prevaliti u cijenu proizvoda. To znači da ćemo svi
proizvode plaćati 60 lipa više, da će oni koji ambalažu budu
vraćali u trgovinu vratiti i svojih 50 lipa, a da će ekološki
osviješteni građani koji ambalažu odlažu u spremnike za odvojeno
prikupljanje, biti kažnjeni sa 60 lipa, jednako kao i oni koji je
bacaju u miješani otpad.
Postavlja se pitanje zbog čega se onda toliko ulagalo i u
spremnike za plastični otpad, kad ćemo PET ambalažu morati nositi
u trgovine, kojima opet treba nadoknaditi trošak
sakupljanja?
