Prvi američki energetski plan kojim se administracija predsjednika Trumpa vraća tradicionalnoj energetskoj politici i stavlja primat na fosilna goriva promijenit će svjetsku energetsku politiku, a na lokalnoj razini Hrvatskoj se otvara prilika za emancipaciju od politike Europske unije koja inzistira na čistoj energiji i forsira obnovljive izvore.
To je i logično s obzirom na to da su najveće političke sile s naglaskom na Njemačku razvile tehnologiju i opremu za investicije u obnovljive izvore energije, ali i da je riječ o zemljama koje nemaju dostatne zalihe fosilnih energenata. Budući da je Hrvatska bogata naftom i plinom u odnosu na svoju potrošnju, stručnjaci drže da bi trebala iskoristiti zaokret u energetskoj politici SAD-a koju će slijediti i veći dio svijeta, za privlačenje novih investicija koje bi mogle dovesti do energetske samodostatnosti. Naftaši u Trumpovu planu iščitavaju povratak industrije na velika vrata, a svakako i kao argument više u korist povrata Ine u hrvatske ruke.
"Hrvatska je ionako uvjete Sporazuma iz Kyota, ali i ciljeve EU do 2030. ispunila pa je promjena američke politike prilika da se emancipira i razvija vlastitu energetsku strategiju. Trumpov zaokret može biti dodatni argument Vladi da preuzme kontrolu nad Inom uz zadržavanje potpune kontrole nad elektroindustrijom", kaže za Večernji list naftni stručnjak, profesor Igor Dekanić.
Podsjeća da je nafta financijski nezamjenjiv energent u transportu pa time postaje jako bitna i za domaći turizam. Kako Mađarska ima nižu cijenu benzina od Hrvatske, procjenjuje se da na činjenici da turisti “toče gorivo” u Mađarskoj na putu do hrvatske obale domaće gospodarstvo gubi i do 15 posto ukupnog turističkog prometa. To bi se moglo neutralizirati većom proizvodnjom nafte.
A povratak fosilnim gorivima donijet će, kažu stručnjaci, povećanje interesa za upstream, odnosno za ulaganja u istraživanja i razvoj pa Hrvatska ima priliku razviti potencijale u središnjoj i sjevernoj regiji i na Dinaridima. Otvaranje natječaja pobudilo bi interes, a moguće je da bi i američke kompanije bile zainteresirane, tvrde naftaši.
Prije svega, interes za nova istraživanja ovisit će o cijenama nafte, ali i ona bi se revitalizacijom fosilnih goriva mogla oporaviti. I dalje se vrti oko 55 dolara po barelu, ali nije nemoguće da Trumpov plan ubrza njezin oporavak. Istraživanja nafte u Jadranu neće biti popularna dok se cijena nafte ne oporavi na minimalno 80 dolara, ali bi plinska istraživanja mogla biti interesantna.
U tom kontekstu važna je politika razvoja Ine, koja, ako se vrati u hrvatske ruke ili se sklopi sporazum s postojećim partnerom MOL-om o većim ulaganjima u nova polja, može biti predvodnica investicija. Gledano u tom kontekstu čini se i da je Trumpov plan podigao vrijednost Ine, ali stručnjaci ne očekuju da bi Mađari mogli na toj osnovi podizati cijenu dionica u Ini, piše Večernji list.
