Posljednjih je dana kanonizacija Alojzija Stepinca izazvala brojna pitanja. Naime, prošle je godine papa Franjo otvorio arhiv pape Pija XII. čiji je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine. Taj je papa bio optuživan da nije dovoljno učinio za zaštitu Židova, a uz to je, 1953., imenovao Stepinca kardinalom. Upravo su pisma koja je Stepinac uputio papi sporna u procesu kanonizacije.
"Niz je nepoznatih pisama, jer je arhiv pape Pija bio zatvoren. Mi smo imali uvid imali u neka pisma, a neka druga pisma, čitav njihov niz, različitih pošiljatelja i primatelja nam nisu dostupna. U svakoj skupini, s katoličke i pravoslavne strane, ima svećenika i povjesničara, a oni su angažirali još povjesničara da rade u arhivu u Rimu", rekao je za N1 povjesničar Hrvoje Klasić te dodao da još ne zna kakve su odluke komisije koja bi trebala odlučiti o proglašenju Stepinca svetim. "Postoje još prijepori. SPC vidi probleme u činjenju i nečinjenju Alojzija Stepinca. No vrh će Katoličke crkve odlučiti je li Stepinac svet ili nije", rekao je Klasić.
Povratak u četrdesete
Govoreći o intervjuu patrijarha Porfirija koji je bio prikazan na HRT-u, Kasić je naglasio kako je to intervju koji bi svi trebali pogledati. "Već dugo nisam vidio tako dobronamjeran, blag i iznijansiran intervju kakav je dao Porfirije – no to nije neočekivano za njega. On hvali papu, komisiju i o Stepincu kaže da postoje neka problematična mjesta, ali da je živio u teškom vremenu. On nije rekao da je Stepinac zločinac, kazao je kako u Stepinčevim izjavama ima spornih mjesta", rekao je Klasić.
Dodao je da proces nije povratak u devedesete nego četrdesete te upozorio da treba paziti s pravima koja se daju braniteljima u odlučivanju u javnom životu. "Kao povjesničar nisam se bavio Domovinskim ratom, ali bavio sam se boračkim udrugama u Drugom svjetskom ratu. I tada su neki ljudi svoj kredibilitet temeljili na sudjelovanju u ratu. Smije li Bajaga imati koncert, hoće li se prikazati film 'Čija je ovo država', pa cenzura govora... Smije li tko i o čemu govoriti… Ako o ratu kažete problematično nešto, prema njihovom mišljenju, onda ste neprijatelj. No, članovi SUBNOR-a živjeli su u jednostranačkom okruženju, a mi smo danas u demokraciji i takvo se nešto ne bi smjelo tolerirati", napomenuo je povjesničar.
Etničko čišćenje Srba?
U novootkrivrenim Stepinčevim pismima, tvrdi, nema ništa novo. "Znamo da je pozdravio osnivanje NDH, s dužnosnicima ustaškog pokreta bio je u dobrom odnosu, pripadnicima katoličke crkve bio je naklonjeniji nego drugim građanima… Ipak, pitanje je je li normalno da Stepinac piše papi da je sa Slavkom Kvaternikom i Pavelićem razgovarao o projektu u kojem su Nijemci htjeli 200.000 Nijemaca iz Slovenije protjerati u Makedoniju. Pavelić je tada rekao da bi on te ljude u Hrvatsku uveo, a isti broj Srba protjera. Stepinac mu je kazao da mu se to čini dobro, a nigdje ne spominje Srbe, pritom, koji bi bili protjerani sa svojih ognjišta", rekao je Klasić.
Naveo je i kako je u lipnju 1941. Stepinac rekao da vjeruje da bi, kada bi 20 godina na čelu vlade ostao Pavelić, Srbi nestali iz Hrvatske. "Na današnjem bi se sudu to svakako označilo kao etničko čišćenje", ustvrdio je povjesničar i dodao da bi bilo razumljivo da je Porfirije u svom intervjuu upotrijebio i teže riječi. "No on je rekao da je problematično da je Stepinac rekao da se ili Srbi pokatoliče ili protjeraju", kazao je Klasić.
Klasić je zaključio kako je suočavanje s prošlošću proces koji mora biti dosljedan, dugogodišnji, a ne da čelni ljudi države imaju po vikendicama Pavelićevu sliku, i da se 15. svibnja obilježava dan hrvatskih boraca za slobodu.
