Diljem svijeta u antirasističkim prosvjedima zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda stradavaju spomenici velikana. U Sjedinjenim Američkim Državama masovno se ruše i oskvrnjuju spomenici Kristoforu Kolumbu, u Engleskoj je kip trgovca robovima Edwarda Colstona bačen u rijeku, dok su gradske vlasti Londona samoinicijativno uklonile kip robovlasnika Roberta Milligana. U Bruxellesu je pak vandaliziran kip belgijskog kolonijalističkog kralja Leopolda II.
"Kolumbo je logičan iskaz neprijateljstva. To je rasizam koji je omogućio da razlike između Afroamerikanaca i bijelaca postanu i ostanu toliko duboke i nakon formalnog kraja rasizma i kraja diskrimacije", rekao je za RTL povjesničar Tvrtko Jakovina.
Nema robovlasništva, ima rušenja
No, iako u Hrvatskoj tijekom stoljeća nije bilo robovlasništva, niti drugih rasa, već kmetstva u kojem su ljudi imali mnogo manja prava, za razliku od ostatka svijeta, imamo bogatu povijest rušenja i vandaliziranja spomenika. Tako je u ovih gotovo 30 godina hrvatske samostalnosti srušeno čak 2900 uglavnom partizanskih spomenika, dok je njih svega 400 dočekalo obnovu.
"Ako pogledate našu povijest zadnjih 100, 150 godina, koliko spomenici ulaze u javne prostore, mi zapravo neprestano rušimo spomenike prethodnih razdoblja i molimo se i vjerujemo samo u ono razdoblje koje je trenutno na vlasti. Ono što je problematično jest da se nisu rušili spomenici nekih ličnosti za koje ste mogli reći da su imali potpuno neprimjerenu ideologiju", pojasnio je Jakovina.
Simbolična poruka
Rušenje, vandaliziranje ili najobičnije micanje spomenika, poput sklanjanja bisti s Pantovčaka, imaju jednak predznak. Tom se porukom simbolizira promjena, nov način razmišljanja o onome što je prihvatljivo, odnosno, neprihvatljivo.