"Manjak državnog proračuna iznosio je 14 milijardi kuna, ali postojalo je još 2,2 mlrd. kuna neplaćenih računa", kazao je Slavko Linić dodajući da je protekla Vlada ostala dužna 950 milijuna poljoprivredi, 480 milijuna brodogradilištima, više od 300 platnoj agenciji Fina, a ostale su i obveze prema Katoličkoj crkvi.
"Sveukupni deficit je zato 16,2 mlrd., pa možemo zaključiti da je iznosio 4,1 posto BDP-a u 2011. godini", kazao je Linić. Kada se tome doda fondove i lokalnu samoupravu, dođe se na 4,3 posto BDP-a i ove 2,2 milijarde kuna neplaćenih dugova, dolazi se do pet posto deficita, kazao je.
Istovremeno, lani je ostvarena stopa rasta BDP-a od nula posto, što znači da je gospodarstvo bilo u stagnaciji. Inflacija je s 1,1 posto narasla na 2,3 posto u odnosu na 2010. Ukupni prihodi iznosili su 107,4 mlrd kuna u 2011., što znači da su bili na razini 2010. godine, no smanjeni su porezni prihodi za 1 posto, ponajviše porez na dohodak te doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
"Kod rashoda možemo zaključiti da su iznosili 121,4 milijarde kuna, što je 0,7 posto manje od planiranih", kazao je. Smanjeni su materijalni rashodi, ali su oni za plaće rasli oko 2 posto u odnosu na 2010. Najveći rashodi su mirovine, te davanja za socijalnu i zdravstvenu skrb", dodao je.
Stečajni upravitelji ne mogu više određivati kome se prvo plaća
Linić je pojasnio i nacrt prijedloga zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Prema tom zakonu, osigurava se da stečajni upravitelj ne može pobijati naloge koji su bili u platnom prometu prije pokretanja stečaja.
"Ako nalog uđe u sustav plaćanja, on se izvršava, ukoliko stečaj nije otvoren. A ako jest, onda nalog postaje prioritetan", kazao je Linić.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade razmatrat će se odluka o osnivanju hrvatskog dijela Mješovitog povjerenstva za otvorena pitanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. To je točka uz koju na dnevnome redu stoji napomena – povjerljivo.