Još krajem ljeta izvještavali smo kako bi do siječnja moglo nestati domaćeg meda, što se i dogodilo. Pčelarima je ostala tek pokoja teglica, jedva dovoljno i za njihove potrebe. Prošla je godina podbacila, a potražnja nikad veća. Cijene idu i do 90 kuna za kilogram, a police se pune medom iz uvoza.
Željko Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije govori da je zadnji med prodao prije mjesec i pol dana, ali nešto je, kaže, ostavio i sebi.
"Međutim mi smo imali i sreću, mi smo imali kaj prodati, bilo je
ove godine puno pčelara koji nisu imali kaj za prodati, odnosno
čak su i kupovali za sebe", dodaje.
Zbog ovakve situacije ubrzo se počelo postavljati pitanje je li
potreban interventni uvoz meda. Iz Ministarstva poljoprivrede
uvjeravaju da situacije nije baš tako crna.
"Trenutno na tržištu imamo dostatne količine meda unatoč lošoj
proizvodnoj godini budući da se na tržištu pojavljuju zalihe meda
od prethodnih godina, a i u skorom očekivanju su i prva vrcanja
od voćnih paša i medonosnog bilja iz priobalja", naveli
su.
Pčelari su zahvalni na pomoći koju su dobili u ovoj teškoj
godini, no i sami su svjesni da si pomoći moraju i sami, a to će
napraviti sadnjom novog bilja.
"Ako svaki pčelar barem jedno drvo ili dva zasadi puno bude to
značilo za pašu, puno će se pomoći pčelama. Najbolje je staviti
pitomi kesten, lipa i brekija koju ćemo sada dobiti", objašnjava
pčelar Franjo Trstenjak.
Teglica meda u prosjeku košta 60 kuna, što je gotovo 30 posto više nego lani. U većim, gradovima, zbog jače kupovne moći građana, cijene dodatno rastu, na 80, 90 kuna po kilogramu. No, i dalje svi traže bagrem.
"Svi znaju da se bagrem u Međimurju smrzel. Čudno mi je kad me netko evo sad još u prvom mjesecu traži bagrem, a svi znamo da ga cijelu godinu nema", govori Trupković.
Pčelari jesu, a i moraju biti vječni optimisti, pa se tako nadaju da će 2022. godina bit bolja bolja za njih i njihove pčele.
