Dugo najavljivane izmjene Zakona o radu došle su na red. Ministar Josip Aladrović održao je prvi sastanak sa socijalnim partnerima na kojem se lome koplja oko poteza za koje sindikati smatraju da će poslodavcima olakšati otpuštanja. Definirane su ključne točke, a zasad je jedino postignuto suglasje da će se o detaljima izmjena zakona raspravljati još dugo.
Zakon o radu je na stolu, a za taj stol su na prvom, zasad samo
informativnom sastanku sjeli ministar rada, poslodavci i
sindikati.
"Ako želimo euro, ako želimo Schengen, onda trebamo prihvatiti i
europsko radno zakonodavstvo", kazao je glavni direktor
HUP-a Damir Zorić.
U pitanju je bio prvi sastanak, ali nikako ne i zadnji. Novi
sadržaj Zakona o radu kreirat će se dugo.
"Očekujemo da ćemo po određenim temama postići relativno brzo i
relativno jednostavno konsenzus, ali sigurno da će biti tema koje
će zahtijevati puno dublje analize i razgovore", kazao je
Josip Aladrović (HDZ) ministar rada i mirovinskog
sustava.
Tri ključne točke
"Iluzorno je očekivati da će se pregovori oko izmjena Zakona o
radu završiti do kraja ove godine s tim da se zakon promijeni,
donese i ide u primjenu od prvoga siječnja", poručio
je Krešimir Sever.
Promjene zakona traže se zbog tri ključne točke: smanjenje broja
ugovora na određeno, fleksibilizacija tržišta rada i rad na
izmještenom mjestu.
U Hrvatskoj je prošle godine preko ugovora na određeno radilo više od 382 tisuće radnika, što je 24 posto ukupnog broja zaposlenih. U prvih sedam mjeseci ove godine broj takvih ugovora smanjio se za 2 posto. Svi sudionici se slažu da je takvih ugovora previše. Ni regulacija rada van radnog mjesta ne bi trebala izazvati previše nesuglasica jer je taj koronanačin rada nedovoljno definiran.
Koplja će se lomiti oko fleksibilnosti tržišta rada
"Mi proizvodnju moramo držati u tvrtci. Kod kuće čovjek može raditi na računalu, dakle projektantski, inženjerski kadrovi. Morate mu osigurati računalo, nekakvu internetsku vezu. Sve su troškovi koji smanjuju konkurentnost nas proizvođača", poručio je Zvonimir Viduka, direktor tvrtke Altpro.
No, koplja će se lomiti oko fleksibilnosti tržišta rada.
Poslodavci traže slobodnije tržište. Sindikati kažu da je to
krinka za lakše i jednostavnije otpuštanje radnika, a poslodavci
to ni ne skrivaju.
"Kada govorimo o fleksibilnosti radi se i o otpuštanjima. Moje
uvijek protupitanje mojim kolegama iz sindikata je a tko će
otpustiti dobrog radnika? Dakle, cilj je da se ljudi koji ne
spadaju u ove dobre radnike mogu lakše otpustiti, jer, gledajte,
mi moramo osigurati veću fleksibilnost u sustavu rada",
smatra Luka Burilović, predsjednik
HGK.
No, pitanje je kako će se u toj fleksibilnosti zaštititi radnici.
To je posao sindikata koji, ako im dogovor ne bude po volji,
uvijek imaju asa u rukavu.
