Poznato je kako se u prošloj, pandemijskoj godini, sve manje ljudi odlučilo redovno posjećivati svoje liječnike opće medicine, od straha nisu išli na kontrole na koje su trebali, operacije se zbog pandemije nisu izvodile u jednakom broju...
Pokazuje to i izvještaj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prema kojemu je broj posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite drastično pao, čak za četvrtinu u odnosu na godinu prije! I dok su 2019. liječnici odradili više od 13 milijuna pregleda, prošle je godine taj broj pao na svega 9,3 milijuna, a pao je i broj izdanih uputnica, također gotovo za četvrtinu, gotovo dva milijuna manje, prenosi Podravski list.
S druge pak strane, broj kontakata ordinacija i izdanih recepata ostao je na razinama kao i prijašnjih godina. Teško je povjerovati da su pacijenti trebali manje pomoći nego prijašnjih godina. Prije bismo mogli reći kako je pristupanje zdravstvenim djelatnostima bilo teže dostupno, te da je bila riječ o kraćem zatvaranju bolničke dijagnostike nehitnim pacijentima, koji su na kraju od svega odustali i svoj zdravstveni problem "zaboravili", odnosno "gurnuli pod tepih".
Čeka nas epidemija karcinoma i kroničnih bolesti
Kakve će to pak posljedice proizvesti, vrijeme će pokazati, no mnogi zdravstveni stručnjaci upozorili su kako nam nakon epidemije virusa slijedi „epidemija“ karcinoma u terminalnoj fazi i veći broj preminulih zbog nekih drugih kroničnih bolesti - to je za Podravski potvrdila jedna liječnica:
"Prošla je godina bila godina zatvaranja bolnica, a razne su se pretrage i kontrole odgađale. Neke zbog tih objektivnih razloga, a neke pak zbog straha ljudi od zaraze, koji onda nisu išli na neophodne preglede. Kakve će posljedice iz toga proizaći, teško je sada reći. Vidjet će se to kad prođe pandemija, i ako prođe. Tada će svi ti krenuti k liječnicima, no za mnoge će možda biti prekasno", rekla je.
Teže je do liječnika doći - moramo se naručiti i čekati termin. Pretrage se znaju otegnuti, pa se čeka na nov termin. Sve je to, kaže ova liječnica, prenaporno za one koje boli grlo ili imaju upalu uha, ali ih doktori nerijetko ne žele pregledati bez negativnog testa na koronavirus. Svi će k doktoru ako je hitno i neizdrživo.
Najtraženiji su lijekovi za smirenje
Izvještaj Zavoda otkriva i kakve su dijagnoze zabilježene kod liječnika primarne zdravstvene zaštite, kao i kakve su recepte najčešće prepisivali. Bolesti cirkulacijskog, mišićno-koštanog i dišnog sustava i dalje su vodeće dijagnoze, a što se tiče lijekova, u našoj županiji, uostalom, kao i u cijeloj Hrvatskoj izuzev Požeško-slavonske županije, najčešće se pripisuju lijekovi za smirenje, anksiolitici.
Na drugom su mjestu lijekovi za liječenje hipertenzije te bolesti srca, a potom lijekovi za želučane tegobe. Zdravstvenu zaštitu najviše su lani koristili u Šibensko-kninskoj županiji, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji.