U procjene kolike bi mogle biti isplate šteta osiguravatelji se ne žele upuštati, a ne iznose ni koliki je broj takvih polica.
VEZANE VIJESTI
- Pustoš, prazni stanovi i groblje dimnjaka: Reportaža iz Zagreba dva tjedna nakon velikog potresa
- Potres je pogodio Zagreb, a Most slobode je izdržao: Hoćemo li biti iste sreće i idući put?
- Skidanje sjevernog tornja katedrale vrlo je zahtjevan posao: 'Čak i malo vjetra može sve zakomplicirati'
U Hrvatskoj je malo privatnih objekata osigurano od rizika potresa, a unatoč nedavnom iskustvu teško da će ih biti mnogo više jer su police sada i skuplje nego prije, ne pokrivaju potrese ispod određene jačine, a tu je i “karenca”, tj. poček do aktiviranja police, piše Poslovni dnevnik.
Dva tjedna nakon snažnog potresa u Zagrebu, ali u dijelu Krapinsko-zagorske županije, nadležnim je službama pristiglo, tvrdi se, oko 28.000 prijava oštećenja za preglede sigurnosti zgrada. Kolike su financijske štete još se ni izbliza ne može govoriti. Osim stambenih zgrada, stradali su i mnogi kulturni spomenici, sakralni objekti, zgrade gradskih i državnih institucija pa će procjene trajati mjesecima, a poseban zakon kojim će se regulirati obnova trenutno prolazi stručnu raspravu.
Osiguravatelji su neposredno nakon potresa uputili pozive za prijave šteta svojim klijentima, a u vodećem Croatia osiguranju (CO) kažu kako stalno zaprimaju prijave te da ih je u prvih tjedan dana nakon potresa stiglo više od 2000: “Sve su u postupku rješavanja i bit će riješene, prema zakonskim rokovima, najkasnije u roku 30 dana od dana prijave”.
U procjene kolike bi mogle biti isplate šteta po policama koje pokrivaju rizik potresa ne žele se upuštati, a ne iznose ni koliki je broj ili postotak takvih polica, kao ni koliki se dio prijava šteta odnosi na privatne kupce i na pojedine vrste imovine.
U Allianzu, pak, zasad ne komentiraju ni stanje zaprimljenih prijava, bilo za građevinske objekte, stvari ili vozila u okviru paketa kasko osiguranja koja pokrivaju i potrese. Udjel objekata osiguranih od potresa u općoj je populaciji nizak, kažu u CO-u, dodajući kako se nadaju da će ova situacija doprinijeti povećanju svijesti građana o potrebi osiguranja vlastite imovine.
U Hrvatskom uredu za osiguranje kažu kako ne mogu govoriti o tome koliko ukupno polica (brojem i premijski) uključuje potres jer se statistika osiguranja vodi prema vrstama i rizicima na ukupnoj razini, ali znaju, kažu, da tek manji dio osiguranika ima osiguranje koje pokriva i štete od potresa.
Većina štiti od požara
U strukturi ukupne zaračunate bruto premije, osiguranja od požara i elementarnih šteta čine oko 6,5 posto, a prošle je godine u tom segmentu ZBP povećana za 5,6 posto, sa 645 na 681,6 milijuna kuna. Međutim, znatno veći dio tih osiguranja odnosi se na požare, a osim toga lagani rast broja i premije osiguranja od potresa više je rezultat premijskog rasta u industriji, tj. kod korporativnih klijenata.
U osiguranju privatne imovine, kao i imovine koja je kolateral za bankarske kredite, osiguranja od potresa znatno su manje zastupljena jer banke zahtijevaju samo osiguranje rizika požara, dok se privatni kupci polica osiguranja sami ne odlučuju često za rizik potresa jer su tu premije relativno visoke, a ljudi očito kalkuliraju i s računom vjerojatnosti.
“Nakon potresa dosta je klijenata zvalo i raspitivalo se o uvjetima tih polica, bojeći se vjerojatno novog jačeg udara. Ali te su police sada skuplje nego prije, ne pokrivaju potrese ispod određene jačine (npr. pet stupnjeva), a tu je i “karenca”, odnosno poček od ugovaranja do aktiviranja police od 45 dana”, govori jedan zastupnik u osiguranju koji je, kaže, imao 20-ak klijenata s policama koje pokrivaju potres.
Vezano uz osiguranja zgrada, u HUO-u ističu i kako se “zgrada kao takva treba kod osiguratelja posebno osigurati kroz dogovor suvlasnika i upravitelja zgrade”. Police osiguranja koje zaključuju vlasnici stanova za svoje stanove ne odnose se na zajedničke dijelove zgrada, poput stubišta, krovova ili podruma. No, takva su osiguranja za zgrade kod nas također rijetkost, kažu, pa te procjene rade druge institucije.
