Dok znanstvenici diljem svijeta vode utrku s vremenom kako bi što prije razvili efikasno cjepivo protiv koronavirusa, pandemija uzima sve veći danak. U brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, iz dana u dan padaju rekordi broja novozaraženih osoba, a i preminulih je sve više. Za to vrijeme, pojedine države su se odlučile ponovno vratiti u karantenu ili uvesti policijski sat, kako bi time pokušale spriječiti širenje virusa. Molekularni biolog Ivan Đikić pojasnio je zbog čega je jesenski val pandemije toliko ekstreman i zbog čega je do njega uopće došlo.
"Prije svega je došlo zato što postoji dobar medij za širenje virusa - ljudi su u zatvorenim prostorijama, ljudi su bliži. Tijekom ljeta smo imali širenje virusa za koje nismo znali. Početkom rujna nismo na vrijeme reagirali u Europi da bismo spriječili širenje virusa", rekao je Đikić za HRT dodavši kako vjeruje da se "širenje virusa moglo spriječiti da smo ranije reagirali, bili oprezniji i radili na edukaciji građana".
U redu je da su se građani opustili
Istaknuo je da je u redu da su se građani opustili, ali, kaže, vlade to nisu smjele, već su trebale raditi tako da budu jedan korak ispred virusa. Dodao je da su sada u sprječavanju zaraze potrebne nekonvencionalne metode, jer se virus širi bez žarišta, a primijećen je i velik broj mutacija.
"Primijetili smo da postoji 40-ak mutacija, najčešća je jedna koja se prvi put pojavila u Italiji i preko 90 posto svih virusa ima tu mutaciju. Ovo iz Španjolske se dogodilo tijekom ljeta, imamo sreću da ne efektira patogenost, ali izgleda se vrlo brzo proširila", potvrdio je Đikić i ukratko pojasnio ponašanje virusa: "Zarazniji je, ali manje pogubniji, čini se prema sadašnjim podacima."
Nedovoljno testiranja i loša komunikacija
Premijer Andrej Plenković jučer je najavio kako očekuje vrhunac drugog vala zaraze za dva do tri tjedna. Đikić se nije htio upuštati u takve prognoze, ali je bio spreman ukazati na propuste u borbi protiv koronavirusa.
"Teško je ovako predviđati. To će ovisiti najviše o ponašanju građana. Ne moramo imati policijski sat, ali moramo održavati distancu, moramo osigurati da na radnim mjestima ljudi budu zaštićeni, da svi nose maske, da imamo dovoljno prostora. S takvim mjerama možemo puno više postići. U Hrvatskoj je jako dobro što imamo kvalitetan medicinski kadar, to je nevjerojatno što ti ljudi rade s obzirom na tehniku i prostor. Ono što nije dobro je to što tijekom ljeta nismo uveli nove tehnologije, dovoljno testiranja. Istaknuo bih i lošu komunikaciju s građanima, poruke nisu dobre", zaključio je.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.