Porezna uprava objavila je usporedne podatke o potrošnji za nekoliko ključnih datuma – 7. veljače, 31. i 24. siječnja, kada su građani organizirali bojkot trgovina, kao i za 17. siječnja, kada nije bilo bojkota. Cilj objave ovih podataka je procijeniti utjecaj bojkota na promet trgovaca.
Značajne razlike u prometu tijekom bojkota
Analiza svih djelatnosti pokazala je da je 7. veljače broj izdanih računa u usporedbi s 31. siječnjem porastao za 16 posto, dok je ukupni iznos računa bio viši za 18 posto. Usporedba s 24. siječnjem pokazuje još veće razlike – broj računa porastao je za 29 posto, a ukupni promet čak 35 posto.
Međutim, kada se 7. veljače usporedi s 17. siječnjem, danom kada nije bilo bojkota, vidi se pad broja računa za 9 posto, dok je iznos računa smanjen za 13 posto.
Poseban naglasak na trgovinu na malo
Podaci su detaljnije analizirani i za sektor maloprodaje (isključujući trgovinu motornih vozila i motocikala). Rezultati pokazuju da je 7. veljače broj računa u odnosu na 31. siječnja porastao za 26 posto, dok je iznos računa skočio za čak 40 posto.
Usporedba s 24. siječnjem otkriva još veći skok – broj izdanih računa povećan je za 51 posto, dok je ukupna potrošnja porasla za značajnih 66 posto.
No, u usporedbi s 17. siječnjem, kada nije bilo bojkota, broj izdanih računa 7. veljače bio je manji za 15 posto, dok je ukupna potrošnja pala za 21 posto.
Podaci Porezne uprave pokazuju da su bojkoti trgovina imali primjetan učinak na potrošnju, barem kratkoročno.
POGLEDAJTE VIDEO: Bojkot, inflacija i Dioklecijan: Kako smo od Rimskog Carstva došli do Plenkijevog Edikta o jogurtu
