Porezna je uprava nedavno najavila kako će svim hrvatskim rezidentima koji žive i rade u inozemstvu naplatiti porez na dohodak ako ga sami ne prijave. Među njima je i Dušan Brodar, čovjek koji je 1993. otišao raditi u Austriju. Hrvatsku nije zaboravio, jer svakog mjeseca dolazi u posjet obitelji u Ladanju Gornjem. Hrvatska očito nije zaboravila njega.
"Na Poreznoj u Hrvatskoj rekli su mi ako imam rezidentnost Austrije da nisam podložan prijavljivanjima. U austrijskoj Poreznoj sam se također raspitivao, oni su mi rekli da imam njihovu rezidentnost", opisao je Brodar svoju situaciju za N1.
No, unatoč austrijskoj rezidentnosti, domaća je Porezna uprava zaključila da on ima ozbiljan dug. "Za pet godina unatrag obračunali su mi 167.000 kuna. Ja sam 2014. u Austriji zaradio oko 28.000 eura godišnje neto. I na tu su mi godinu obračunali 6000 eura koje trebam platiti Republici Hrvatskoj. To je nezamislivo. Sve sam podmirio Republici Austriji", govori on.
Umjesto rješenja, pritužbe
Brodar je jedan od mnogih koji se nadaju dogovoru između novoosnovanog Sindikata radnika migranata i Ministarstva financija. U Sindikatu su bili uvjereni u rješavanje ovog problema, no dobivaju sve više pritužbi.
"Članovi su nam se počeli javljati: ‘Kako smo mi to ispregovarali?’ Oni moraju unazad pet godina prijaviti porezni dohodak i imaju samo jednu godinu priznanja za olakšicu. Tu je došlo do velike razlike. Mi smo poslali dopis da građani stanu s prijavljivanjem dok se to ne razriješi. Zvao sam Poreznu i rekli su mi da su imali interni sastanak na kojem su to odlučili", rekao je Franjo Lazar, predsjednik Sindikata radnika migranata.
Sindikati sada nastoje da se radnicima koji žele regulirati svoj porezni status obračuna olakšica za svaku godinu. No, radnicima migrantima problem stvara i pojam središta životnih interesa.
"Institut središnjeg životnog interesa pomoćni je pravni institut kod razrezivanja poreza. On se u RH pogrešno pravno primjenjivao. Ono što smo vidjeli do sada u praksi, radnici su imali jasno prebivalište u stranoj zemlji i rezidentnost u stranoj zemlji. Tako da su oni porezni obveznici strane zemlje, a ne Republike Hrvatske", objašnjava odvjetnik Željko Kaselj.
Njegovateljice posebno ugrožene
Situacija je teška za sve Hrvate u inozemstvu. No, ova odluka Porezne uprave posebno teško pogađa njegovateljice.
"Sa svojim osobnim dohotkom ne prelaze granicu koja se oporezuje u Austriji. Kada to pretvorite u hrvatska primanja, dolazi do nekih 80-ak ili malo više kuna te ih onda uz jedan osobni odbitak za jednu godinu… Možete izračunati koliko bi to bilo za pet godina platiti Poreznoj taj dodatak. Odlučile su da ne primaju socijalnu pomoć da ne terete Hrvatsku, da odu van i izbore se same za egzistenciju, a kad se vrate, naši poreznici jedva čekaju da ih dodatno oporezuju", kaže Lazar.
Zbog toga su sindikati prošloga tjedna svoje zahtjeve predali Ministarstvu financija. Očekuju što brži odgovor i nadaju se suradnji.
