Naime, premijer AndrejPlenković u Kijevu je prekjučer izjavio kako Hrvatska Ukrajini može prenijeti vlastita iskustva mirne reintegracije okupiranih područja izričito spomenuvši Donjeck i Lugansk gdje se još vode borbe ali i Krim od kojeg su i Ukrajinci već davno odustali.
Na to je burno regiralo rusko ministarstvo vanjskih poslova, koje je Hrvatskoj doslovce poručilo da gleda svoja posla.
Političko gospodarsko izaslanstvo se iz Ukrajine vratilo sinoć, pa da odmah čujemo izvještaj iz prve ruke, s nama je LukaBurilović, predsjednik HGK koja je i vodila hrvatske gospodarstvenike u Kijev pa da odmah čujemo što su ondje radili, kako su se proveli i jesu li što napravili.
Prije svega samo da se osvrnemo na ovo zaoštravanje Moskve i Zagreba, može li se to odraziti na naše gospodarske odnose S Rusijom ili su oni ionako zbog sankcija Rusiji već u krizi?
Biznis ne poznaje granice, ja moram reći da mi imamo iznimno dobre gospodarske odnose s Rusijom. HGK u Moskvi imamo i svoje gospodarsko predstavništvo, tako da ovo ne bi trebalo naštetiti.
Idemo na Ukrajinu, je li ova dva dana netko sklopio neki konkretan posao ili to samo onako idu ljudi vidjet Kijev?
Bila je velika dinamika, dugi i velik broj gospodarskih susreta. Nakon konkretnih razgovra, slijede i konkretni rezultati.
Dobro, dogovore se neki poslovi na tim putovanjima, no kakav je rezultat?
Nakon našeg kratkog posjeta Moskvi tu je bilo momentalnih potpisanih ugovora, pa bit ću slobodan spomenuti i neke tvrtke: Grad-Export iz Vinkovaca, KEDOBET, Mlinar, Klima oprema, to su sve ugovori koji su između dva i deset milijuna eura, možemo reći da je bilo konkretnih i mjerljivih rezultata.
Nadam se samo da nije sklopljen kakav biznis s uvozom ukrajinskih jaja jer, evo, ovih dana imamo dosta problema s tom uvoznom robom pa taj uvoz hrane sve više postaje problematičan i za potrošače i za našu industriju. S jedne strane riječ je o gotovo dampinškim cijenama, a evo s druge strane upitna je kvaliteta, ima li načina da se tu uvede reda?
Naravno da može, pozdravljam odluku ministra Tolušića da se uvede reda. Moramo obaviti kvalitetnije kontrole i uvoznih i domaćih proizvoda. Mora proraditi efektinije naša kontrola - veterinarska, carinska, poljoprivredna, porezna, sanitarna itd. Moramo se strogo pridržavati propisa RH i EU.
Neke zemlje (Rumunjska, Slovačka) ograničile su uvoz prehrambenih proizvoda tako da su propisale da u trgovačkim lancima mora biti određeni minimum domaćih proizvoda (40 posto), treba li posegnuti i za takvim mjerama?
Kada to ne bi bilo u sukobu u sporazumu koje smo potpisali kao
članica EU, moj odgovor bi bio da. No naši su proizvođači i
prehrambena industrija suočeni s uvozom nekvalitetne robe iz EU i
iz trećih zemalja. Što se tiče naših proizvoda, imamo kontrolu.
Evo sad je cijela javnost što se tiče ekonomije
fokusirana na poreznu reformu, ali po Vama što je idući gorući
problem kojeg se vlada mora primiti nakon što se slegne ovo
uzbuđenje oko porezne reforme?
Naravno da porezna reforma, koliko god bila sveobuhvatna i
široka, nije rješenje za cjelokupnu gospodarsku situaciju.
Iznimno je važno da se reorganizira državna administracija, da
ona bude pomoć, a ne policajac. Moramo izvršiti edukaciju
državnih službenika, ubrzati hrvatsko pravosuđe i usladiti
potrebe obrazovnog sustava sa potrebama tržišta.
