Jedan od njih je i porez na slatka pića, a potaknuti tom najavom istražili smo zašto su baš sokovi s visokim udjelom šećera opasni, tko ih najviše konzumira i bi li njihovo poskupljenje smanjilo njihovu potrošnju.
- Ako je Amerika uspjela prepoloviti konzumaciju slatkih gaziranih pića, što priječi Hrvatsku?
- Plenković o poreznim izmjenama: Uvodi se porez na slatka pića, veće trošarine na alkohol i cigarete
Smeđi, žuti, crveni, plavi, gusti ili rijetki, s mjehurićima ili bez, pa čak i voda s okusom. Kakve god boje, okusa ili teksture sok zamislili, takav vjerojatno i postoji. Ponuda na tržištu je prebogata, a djeca najviše traže slatka pića.
Pića sa šećerom sama po sebi nisu opasna, no kada ih se konzumira previše, može nastati problem.
Energetska pića najopasnija
''Djeca piju energetska pića, piju slatka pića umjesto vode. Nisu preporučljiva djeci i mladima. Prema istraživanjima koje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 86 posto djece u dobi od 15 do 16 godina je konzumiralo neko energetsko piće'', upozorava Dijana Mayer s Odjel za praćenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a.
Upravo su energetska pića najopasnija jer uz šećere sadrže i kofein koji posebno opasan upravo za djecu i mlade jer, kako upozorava Mayer: ''Oni ne stanu na jednom piću, nego ih popiju više tijekom jedne večeri i ta pića, što je još opasnije, kombiniraju s alkoholnim pićima''.
Slatka pića općenito su štetna za jetru, dovode do bržih otkucaja srca, visokog krvnog tlaka, dijabetesa, karijesa, a glavni su uzrok i pretilosti. Roditelji su, kažu, problema svjesni, no sokove ne bi prestali kupovati i da im je cijena viša.
Naglasak je upravo na pićima jer su u njima skriveni šećeri kojih konzumenti prečesto i nisu svjesni. Na primjer, u litri gaziranog soka nalaze se 24 paketića šećera od kojih jedan dobijete uz kavu.
Porez na šećer pokušale su uvesti i prijašnje vlade, no bezuspješno. Za vrijeme SDP-ova ministra zdravstva Siniše Varge htjeli su ga uvesti baš u godini kada su izgubili izbore. No da nisu, postupili bi drukčije nego sada: ''To su mjere koje su dio velikog paketa. Kada se radi izolirano samo kao porez na šećer ili porez na cigarete, to onda pobuđuje krive emocije i kod građanstva i kod poslodavaca i to nije dobro ovako raditi''.
Iz HUP-a se prijedlogu protive jer ih nitko nije kontaktirao oko dogovora, kažu proizvođači upozoravajući da već i ovako grcaju u nametima, a neki od njih već su i zatvorili svoja vrata.
Svjetski primjeri poput Velike Britanije ili Amerike koje imaju ovakav porez, pokazuju da gospodarstvo nije izgubilo.
No samo ako se taj novac utroši na unaprjeđenje zdravstva, a ne na krpanje proračunskih rupa.