U riziku od siromaštva u Hrvatskoj živi 752.000 ljudi od kojih osam posto tvrdi da "jedva spaja kraj s krajem" dok svega 1,5 posto stanovnika kaže da im je to "vrlo lako", podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Stopa rizika od siromaštva u 2022. u Hrvatskoj je iznosila 18 posto, što je manje za 1,2 postotnih poena u odnosu na 2021., kažu u DZS-u u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva. Pokazatelje siromaštva izračunali su prema podacima prikupljenima Anketom o dohotku stanovništva koja je usklađena s metodologijom Eurostata.
Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba zaista siromašno, nego koliko ima dohodak ispod praga rizika. Obuhvaća osobe koje su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji, odnosno one koji žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, rekla je Hini načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.
U Hrvatskoj je u 2022. u takvom položaju bilo 19,9 posto osoba, što je manje za jedan posto u odnosu na 2021., kad je taj pokazatelj iznosio 20,9 posto.
Udio osoba koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (do 64 godine života) bio je pak 6,3 posto, što je manje za 1,2 poena nego godinu ranije.
Nejednakost distribucije dohotka iznosila je 4,6 posto (u 2021. 4,8 posto), što predstavlja odnos 20 posto populacije s najvišim i najnižim dohotkom.
Svega 1,5 posto osoba vrlo lako spaja kraj s krajem
Prema dobi, stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba iznad 65 godina i iznosi 32,4 posto, što je jednako stopi iz 2021. Izraženija je kod žena (36,5 posto) a manje kod muškaraca (26,6 posto).
Osam posto osoba koje žive u kućanstvima izjavilo je da "vrlo teško" spaja kraj s krajem, 18,6 osoba "teško" spaja kraj s krajem a 42,7 posto "s malim poteškoćama" (u 2021. 43,5 posto).
Najmanji postotak osoba, 1,5 posto živi u kućanstvima koja "vrlo lako" spajaju kraj s krajem i manji je nego godinu ranije (u 2021. 1,6 posto), 5,2 posto osoba kazalo je da "lako" spajaju kraj s krajem a 23,9 posto kućanstava "uglavnom lako" (22,3 posto prošle godine).
Prema stupnju obrazovanja, stopa rizika od siromaštva najviša je za osobe s predškolskim i osnovnoškolsko obrazovanje i iznosi 35,4 posto. Najniža stopa bilježi se za osobe s visokoškolskim obrazovanjem - 4,2 posto (u 2021. 5,1 posto).
Prema regijama - za Panonsku Hrvatsku stopa rizika iznosi 25,9 posto (u 2021. 27 posto), za Jadransku Hrvatsku 18,2 posto, za Grad Zagreb 9,5 posto (u 2021. 11,6 posto) te za Sjevernu Hrvatsku 16,0 posto.
Stopa rizika od siromaštva za nezaposlene je visokih 42,6 posto
Najugroženije su nezaposlene osobe (42,6 posto), umirovljenici (29,2) te ostali s neaktivnim statusom (30,7). Također, u većem su riziku ženska samačka kućanstva (54,4 posto), jednočlana kućanstva starijih od 65 godina neovisno o spolu (56,5 posto), kućanstava s uzdržavanom djecom i jednim roditeljem i jednim ili više uzdržavane djece (24,9 posto) te kućanstva s dvije odrasle osobe s troje ili više djece (23,3).
Prema anketi iz 2021., sedam posto osoba u kućanstvima ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima a 41,7 posto osoba tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove. Također, 6,9 posto ljudi je reklo da si ne može priuštiti obrok s mesom, piletinom ili ribom svaki drugi dan.
Po podacima Eurostata, u 2022. godini 95,3 milijuna ljudi u EU bilo je u riziku od siromaštva (22 posto stanovništva). Najviše vrijednosti zabilježene su u Rumunjskoj (34 posto, Bugarskoj (32), Grčkoj i Španjolskoj po 26 posto, a najmanji u Češkoj (12 posto), Sloveniji (13 i Poljskoj (16 posto).
Pogledajte video: 'Ne živi se, nego preživljava'. I to ispod granice siromaštva: Kako preživjeti s prosječnom hrvatskom mirovinom?
