Jedno je jasno - Hrvatskoj ne trebaju prazna politička obećanja. Podcrtava i to poražavajuća statistika Eurostata...
Ines Kralj NE radi već šest godina. U tvornici Kamensko bila je do samog kraja, a sada povremeno čisti škole - no bez stalnog zaposlenja. Želi i može raditi, kaže, ali joj se nikako NE nudi prilika.
"Sad radiš, sad ne radiš, opet se moraš javiti na burzu, moraš raditi na sebi, javljat se na natječaje iako su svi ti natječaji zauzeti", poručuje.
I nakon toliko godina bez posla i dalje ne gubi nadu.
"Normalno svaki puta mi srce zakuca, možda je to to, možda će mi se još jedan prozor otvoriti u životu. Pozitivu imam svakodnevno, tražim je u svakom koraku", dodaje Ines.
No, Ines je samo dio poražavajuće hrvatske statistika koja glasi:
61 posto osoba između 55 i 65 godina - NE radi. Ili su
nezaposleni ili u mirovini.
Ako tome dodamo da je prosječna dob umirovljenja za žene 56, a za
muškarce 60 godina - jasno je da je to prevelik teret za
zaposlene.
Ministarstvo rada i HZZ nemaju posebne mjere zapošljavanja samo
za tu dobnu skupinu, ali imaju više mjera koje se - uz sve
nezaposlene - primjenjuju i na one od 55 do 65 godina.
Neke od potpora:
"Prvenstveno to je potpora za zapošljavanje javni rad, imamo i obrazovanje za osobe starije životne dobi koji se uključuju na tržište rada, zatim su to potpore za usavršavanje i nekako bih stala na tome iako nije nužno da ne spomenem i samozapošljavanje jer te osobe imaju čitavu jednu lepezu iskustva", izjavila je Ivana Šimek, Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Iskustvo je i njihova najveća prednost. I kada prerano napuste tržište rada - ono se osiromašuje. I tada ljudi koji bi mogli pridonijeti rastu BDP-a to ne čine, već su dodatni trošak.
"Sve mjere koje se rade na samom tržištu rada to su zapravo mjere kozmetičke. Prave mjere su ekonomski rast, ekonomska politika, ekonomski razvoj zemlje i sve ono za što su zadužena sva ministarstva uključujući s Vladom", kazala je Maja Vehovec, Ekonomski institut.
Ali i rušenje predrasuda prema starijim radnicima, baš kao i fleksibiliziranje radnog vremena.
Tada bi bilo više ljepših priča. Poput Slavičine - koja je nakon prijevremenog umirovljenja otvorila slastičarnicu. Od HBOR-a je dobila kredit s nižom kamatom.
"Ja svoju želju, vještine, iskustvo koje sam godinama stekla, odlučila sam krenuti u svoju priču. Vi kao morate prihvatiti da ste ostali bez posla, vi morate prihvatiti a imate samo 50 godina. Ja možda imam nekakav višak energije, ja to nisam mogla prihatiti, da ću biti doma, da ću gubiti vrijeme", ispričala nam je Slavica Erić, poduzetnica.
Jer to nije korisno ni za koga. A energija i brzina mladih - i znanje i iskustvo starijih - idealan su recept za uspješan posao.
