Nakon dvije godine od zaustavljanja obveze ugradnje razdjelnika, oni će se ponovno morati ugrađivati, doznaje Novi list.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je prošle godine naručilo, platilo i objavilo studiju Ekonomskog instituta, Premda je studija pokazala da je ugradnja razdjelnika ekonomski neisplativa, Ministarstvo je počelo raditi na izmjenama Zakonu o tržištu toplinske energije iz 2013. godine. U izmjenama se predviđa nastavak ugradnje razdjelnika po zakonu iz 2015. godine.
Razdjelnici su do sada ugrađeni u oko 104 tisuće kućanstava, a preostala je ugradnja u još oko 50 tisuća, koja je 2016. godine zaustavljena kako bi se provjerilo jesu li isti isplativi.
Hrvatska nije napravila studiju prije ugradnje razdjelnika
Naziv zakona će ostati isti, iako tržištu toplinske energije nema ni traga, odnosno postoji prirodni monopol tvrtki koje isporućuju grijanje. To tim tvrtkama omogućava, uz neke iznimke, slobodno formiranje cijena. Nepoznato je hoće li kazne za neugrađivanje razdjelnika iznositi od 50 do 100 tisuća kuna koliko je propisano postojećim zakonom.
U Ministarstvu se pravdaju dodatnim usklađivanjem s EU direktivom. Prešućuje se da je prema EU direktivi prije ugradnje razdjelnika bilo potrebno ispitati isplati li se ugradnja razdjelnika, piše Novi list. U suprotnome je ugradnja razdjelnika neopravdana. Novi list podsjeća da Hrvatska nije napravila studiju prije ugradnje razdjelnika.
Tako su britanske, finske i švedske studije pokazale da je ugradnja razdjelnika neisplativa jer suvlasnike u zgradama koštaju značajno više nego što bi se dobilo uštedom na energiji.
Hrvatska tek lani napravila analizu
Hrvatska je analizu napravila prošle godine, kada su razdjelnici već bili ugrađeni u većini kućanstava. Tako je studija Ekonomskog instituta utvrdila da razdjelnici donose energetske uštede, ali je dvojbeno radi li se o povećanju energetske učinkovitosti ili o strahu potrošača od visokih računa, koji je doveo do smanjenja grijanja ili potpunog isključenja radijatora.
Međutim, Ministarstvo smatra da je studija samo djelomično primijenila smjernice EU-a za ekonomsku analizu primjene razdjelnika te je "izračunat povrat investicije na trošak svih elemenata investicije".
U Ministarstvu kažu da se u "studiji isto tako navodi da se za dio zgrada, posebice u gradovima s visokom cijenom toplinske energije, uvođenje razdjelnika topline pokazalo troškovno učinkovitim te da će u takvim zgradama prosječni vlasnik stana ostvariti korist veću od troškova".
Nema ušteda u gradovima s niskom cijenom toplinske energije
Novi list podsjeća kako studija ističe da u gradovima s niskom cijenom toplinske energije, poput Zagreba, ne postoji mogućnost uštede. Međutim, ti gradovi predstavljaju 80 posto isporuke grijanja u Hrvatskoj, a samo 20 posto otpada na gradove s visokom cijenom grijanja koji mogu uštediti na grijanju.
Zahtjevi EU su zadovoljeni jer od 2005. godine sve novogradnje moraju imati ugrađena prava mjerila potrošnje topline za svaki stan, a sve stare zgrade su dobile rok u kojem su morale instalirati mjerenje na zajedničkoj toplinskoj stanici zgrade.
"Mjerila toplinske energije na zgradi nisu zamjena za ugradnju razdjelnika nego, dapače, komplementarne mjere koje jedna drugu nadopunjuju," zaključuju u Ministarstvu. Razdjelnici su uređaji za lokalnu raspodjelu isporučene toplinske energije te se ugrađuju na radijatore u zgradama gdje se troškovi dijele prema veličini prostora, a ne stvarnoj individualnoj potrošnji.