Zlatko Puškadija je profesor na poljoprivrednom
fakultetu i na najbolji mogući način brine oko svojih pčela, no i
njemu je u jednoj košnici potpuno utihnulo zujanje vrijednih
pčelica koje su uginule: ''Nisu uginule od gladi nego su uginule
od toga što su slabe i što su bile stare".
VEZANE VIJESTI
Klimatske promjene samo su jedan od razloga pomora pčela.
"Svako ljeto drugačije, svaka jesen drugačija i imamo sada i jako
tople jeseni što pogoduje razvoju "Varoe" i bojim se da će zimski
gubici kada se na to slože biti puno veći od nekog prosjeka 10,
15 posto'', strahuje Puškadija.
A zbog ljudskog faktora, takozvane intenzivne poljoprivrede, pune
pesticida u Europi je pomor pčela počeo i ranije pa je broj pčela
u zadnjih 30 godina manji za čak 37 posto.
"Pomor pčela u Njemačkoj, pomor pčela u Francuskoj i sad nam je
tek jasno što se tu događa", kaže bivši predsjednik Saveza
pčelara Osječko-baranjske županije Zvonimir
Pajnić.
VEZANE VIJESTI
Za ovu godinu Hrvatska će gubitke zbrajati kroz mjesec dana kada
se obave inspekcijski pregledi. Iz godine u godinu u košnicama je
sve manje meda. Tako će biti i ove godine. U kolikom postotku,
još uvijek se ne zna, ali da će se odraziti na cijenu meda –
sigurno hoće jer domaći pčelari, čiji je med neupitno
kvalitetniji od kupovnog, govore, proizvodnja im se ne isplati, a
jedan od najprisutnijih proizvoda na policama trgovačkih lanaca
je - umjetni med! On spušta cijenu domaćem.
"Nevjerojatno, kad smo čuli, med je jedan od tri svjetska
proizvoda koji se najviše patvori. Nismo to htjeli vjerovati, ali
sada da je to stvarnost'', kaže Pajnić pa se kao jedini način za
očuvanje pčela vidi u edukaciji domaćih pčelara koji još uvijek
ne idu u korak s vremenom.
"I higijenom više, morate se baviti i bolestima više na
pčelinjaku, morate paziti gdje selite, tko su vam susjedi, kakve
oni pčele imaju sve je lančana reakcija", napominje Puškadija, a
sve ipak počinje od Ministarstva poljoprivrede i još većeg
ulaganja u edukaciju pčelara.