O najnovijim trendovima i posljedicama razbijanja narkolanaca u Hrvatskoj u RTL-u Danas govorio je gost Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.
Za početak je komentirao koliko je vjerojatna tzv. teorija o tome da se jedan kontejner droge otkrije, a deset ih 'prođe'.
''Prije dvadesetak godina smatralo se da 10 posto ukupno proizvedene droge, ako policija uspije zaplijeniti, da se radi o uspješnoj policiji. Zadnjih nekoliko godina jedan trend da dolazi do povećanja proizvodnje droge, ali i sve većih zapljena. Primjerice, 2017. godine na području EU-a zaplijenjeno je 140 tona kokaina, a UN-ova agencija za droge smatra da je godišnja proizvodnja kokaina približno dvije tisuće tona tako da policija plijeni sve više. Ali, kažem, radi se o jednom velikom biznisu. Primjerice, tržište droga EU-a se procjenjuje na 30 milijardi eura, a devet milijardi od toga otpada na kokain'', kazao je Petković.
Što se tiče pravca u kojem droga ide, Petković odgovara na koji način se odvija. ''Imate tri glavne zemlje proizvođače kokaina koje se nalaze u Južnoj Americi: Kolumbija, Bolivija i Peru, najčešći transporti idu iz njima susjednih zemalja, nekakva tranzitna luka je Afrika i kokain ide prema Europi. Najčešće ulazne rute za Europu su Španjolska, odnosno velike europske luke poput Rotterdama gdje je ogroman kontejnerski promet i gdje s obzirom na količinu prometa i robe puno lakše takav kontejner prođe bez nadzora policije'', rekao je Petković.
Odgovorio je i na pitanje koliko se prometa zadržava u Hrvatskoj. ''Moramo kazati da je u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina sama potrošnja kokaina, ako gledate recimo otpadne vode u Zagrebu puta tri, istraživanje koje je danas predstavljeno vezano za zlouporabu sredstava 2011.-2019. godine, potrošnja kokaina je porasla četiri puta no još uvijek kada nas uspoređujete sa zemljama zapadne i južne Europe, naša potrošnja je ipak ispod potrošnje prosjeka, ali raste, i ako tako nastavimo, vrlo brzo ćemo ih i stići''.
2011. godine se tvrdilo, kaže Petković, da je jedan od 100 Hrvata probao kokain. ''2019. istraživanje je pokazalo da je jedan od 25, a ako gledate urbane sredine, ispada da je svaki 10. Hrvat probao kokain. Radi se o mlađim odraslim osobama između 15 i 30 godina. Oni su, s obzirom na godine češći potrošači droga, pa tako i kokaina''.
Ono što je zanimljivo, kaže Petković je, s obzirom da je europsko tržište bombardirano kokainom, čistoća mu raste, a cijena mu je ostala ista. ''Nije došlo do pada cijene, kreće se između 60 i 80 eura. Ovisi tko ga kupuje, gdje se kupuje, a ono što je bitno, je da je čistoća ostala ista. To je trend koji je prisutan i u zemljama EU-a s tim da je provedeno jedno istraživanje vezano uz hospitalizacije. Recimo, kokain je droga broj jedan po broju hospitalizacije u nekim europskim gradovima uslijed konzumiranja droga'', kazao je.
Govorio je i o utjecaju koronakrize na konzumaciju droga. ''Određene europske agencije za provedbu zakona i američke su kazale da će nakon onog prvotnog šoka kad je tržište malo stalo, da će tržište Europe preplaviti kokain iz jednostavnog razloga što proizvodnja nije stala. Ti farmeri koji to uzgajaju moraju od nečega živjeti, robu treba negdje plasirati i Europa je još uvijek najbogatije tržište na svijetu tako da je još predviđeno od prošle godine od 6. mjeseca da će doći do povećanja ponude i da će na nekin način Europu preplaviti kokain što se sada i događa'', zaključio je Petković.
