prvo nacionalno istraživanje o stanju u rodilištima /

Pomaknute granice: hrvatske rodilje sve starije, deblje i bolesnije, sve ih više rađa na carski rez

Image
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Udruga Roda napravila je prvo nacionalno istraživanje o stanju u rodilištima

26.1.2018.
16:23
Ivica Galovic/PIXSELL
VOYO logo

Najnoviji pokazatelji za sva rodilišta, dostupni na stranici rodilista.roda.hr udruge Roda, otkrivaju velike razlike unutar zdravstvenog sustava. 

Zanimljiv podatak je da je porastao broj carskih rezova, razlog u žene starije, deblje i bolesnije no što su bile prije dvadeset godina, te da je sve veći udio trudnoća postignutih medicinski potpomognutom oplodnjom (MPO). Od 2002. godine, postotak carskih rezova je narastao za skoro 8 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odluku o tome u kojem rodilištu roditi većina trudnica donosi vodeći se iskustvima svojih prijateljica ili rođakinja, ili prema pričama u medijima koje mogu, ali i ne moraju biti istinite. Udruga Roda je po prvi puta, prikupljanjem podataka (često i pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama) i pregledom domaće stručne literature, objavila statistike odabranih pokazatelja za sva rodilišta u Hrvatskoj.

Važno je napomenuti da se rodilišta mogu usporediti samo s ustanovama slične razine i veličine, tako da tako primjerice možemo usporediti KBC Split i KBC Sestre Milosrdnice, ali nije u redu uspoređivati KBC Zagreb (Petrova) i Opću bolnicu Vinkovci. No, istovremeno, moramo biti svjesni da postoje velike razlike između rodilišta čak i kad pazimo na to koje uspoređujemo. Trudnice, rodilje i djeca u Hrvatskoj trebali bi imati istu razinu kvalitete u svojoj skrbi gdje god se rodili i rađale u Hrvatskoj, nažalost, prema ovim podacima, to nije slučaj­.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Velike razlike u skrbi i uvjetima

Već godinama je smrtnost novorođenčadi i rodilja u Hrvatskoj vrlo niska, no poboljšanje kvalitete usluge u rodilištima ne prati pad smrtnosti.  Kvalitetna skrb uključuje puno više čimbenika, a razlike su ogromne - u Hrvatskoj godinama jedan KBC ima daleko najvišu zastupljenost carskih rezova, dok drugi KBC-ovi bitno rjeđe dovršavaju porod carskim rezom. Isto je kod pojavnosti epiziotomija (rezanje međice) - u nekim rodilištima ovaj postupak doživi čak 7 od 10 žena koje rađaju vaginalno, dok u drugim rodilištima samo 1 od 10. Po ovom pokazatelju kaskamo za drugim europskim zemljama, npr. za Danskom gdje je postotak epiziotomija na nacionalnoj razini tek oko 6%.

Metodologija prikupljanja podataka

Rodilištima je početkom 2016. godine poslan upitnik s pitanjima o skrbi i uvjetima koje nude rodiljama. Nažalost, tek polovica rodilišta ustupila je odgovore Rodi. Za rodilišta koja nisu odgovorila na upitnik, Roda je zatražila informacije od Zavoda za javno zdravstvo i iz stručne literature – časopis Ginekoglogia et perinatologia, gdje se te statistike objavljuju svake godine.

Osim kliničkih pokazatelja postoje i oni ljudski - u nekim rodilištima je i dalje normalno naplaćivati pratnju na porodu ili pak uvjetovati pratnju pohađanjem tečaja koji se naplaćuje, ponekad i do 400 kuna, ili uvjetovati prisustvo pratnje na porodu  pohađanjem besplatnog tečaja, dok je u drugim rodilištima to davno zaboravljena praksa. Znanstveni dokazi su jasno na strani toga da je vrlo važno da žena ima podršku osobe iz svog života uz sebe na porodu, no u Hrvatskoj to i dalje nije uobičajeno niti praksa koja se potiče ili barem olakšava.

Gdje i kako pronaći više informacija

Internetska stranica na kojoj su objavljeni svi prikupljeni podaci o rodilištima nalazi se na https://rodilista.roda.hr i osim pokazatelja nudi korisnicama informacije poput kontakt brojeva telefona rodilišta, informacije o trudničkom tečaju koji se organizira u rodilištu, savjeta što treba donijeti u rodilište za sebe i za dijete, informacija o uvjetima za pratnju pojedinih rodilišta, ali i edukativan sadržaj poput uputa kako napisati plan poroda ili odabrati rodilište te rječnik s preko 200 termina koje trudnice često čuju od zdravstvenih djelatnika ili pročitaju u nalazima, a ne znaju nužno što znače.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Korisnice mogu direktno usporediti ustanove

Unaprijeđena internetska stranica omogućava korisnicama da pogledaju informacije za svako rodilište pojedinačno, ali i da odaberu do tri rodilišta čiji se podaci onda prikazuju usporedno. To omogućava korisnicama da lakše usporede ustanove koje razmatraju kao mjesto poroda. Primjerice, trudnica odluči koji su joj pokazatelji najvažniji kod odabira rodilišta pa direktnom usporedbom može provjeriti koje je rodilište najbolje prema tim pokazateljima.

Zabrinjavajuć porast carskih rezova

Postotak carskih rezova je, u razdoblju od 2015. na 2016. (zadnje godine za koje postoje statistike) narastao za čak dva postotna boda na nacionalnoj razini; u nekim rodilištima je taj porast iznosio čak 5% na godišnjoj razini. U istom razdoblju,statistika smrtnosti majki i djece na porodu ostale su u istom rangu. Preciznije, od 2002. godine, postotak carskih rezova je narastao za skoro 8%, dok su ishodi poroda za majke i djecu ostali isti. S nacionalnim postotkom od 22,97%, Hrvatska je već u rangu gdje broj carskih rezova prelazi granicu koristi i počinje više štetiti nego koristiti. Naime, ni jedna zemlja svijeta nije vidjelapoboljšanje u smrtnosti nakon poroda nakon što je nacionalni postotak carskih rezova prešao 19%. U narednim godinama, ako se ovaj munjeviti porast ne zaustavi, sve veći broj žena i djece snosit će negativne posljedice prekomjernog dovršenja poroda carskim rezom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razlozi povećanja stopa carskih rezova

Najčešći razlog koji se čuje kao objašnjenje za sve veću stopu carskih rezova je taj da su žene starije, deblje i bolesnije no što su bile prije dvadeset godina, te da je sve veći udio trudnoća postignutih medicinski potpomognutom oplodnjom (MPO). No, iako su žene u prosjeku starije kad rađaju prvo dijete, raspon godina u kojem rađaju je ostao isti; pretilost jest problem, ali ne utječe toliko na broj carskih rezova, a udio MPO postupaka godinama je isti.Više o razlozima sve većeg broja carskih rezova možete pročitati ovdje.

Politike planiranje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj

U nedavnom policy izvještaju Centra za mirovne studije “Pristup zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj”, dr. sc. Ana Bobinac preporučila je da je potrebno “identificirati i objavljivati razlike u kliničkoj praksi i ishodima liječenja u različitim bolnicama ili regijama kako bi se pomoglo pacijentima odlučiti gdje se i kako liječiti, ali i kako bi se pomoglo donositi ponekad i teške reformske odluke.” Ovim projektom, osim što nudi jedinstveno mjesto koje osigurava objektivne informacije i edukaciju, udruga Roda pridonosi i transparentnosti sustava.​

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo