Plan da se ukine pomicanje sata dva puta godišnje u Europskoj uniji je "na ledu" već godinama. Poljsko predsjedništvo Vijećem EU-a želi da ga se ponovno razmotri usprkos inerciji u Bruxellesu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Donalda Trumpa i Elona Muska, piše Europska novinska redakcija (ENR) u kojoj je i Hina.
Svake godine potkraj ožujka ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se zbunjeno pitaju pomiče li se sat unaprijed ili unatrag za jedan sat. Manje se spava, propuštaju se sastanci. Svake godine milijuni Europljana, od Danske do Hrvatske, pitaju se treba li im zaista ljetno računanje vremena i što je to uopće?
Neki su se protivili
Europska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata nakon što je gotovo četiri milijuna ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije brexita, to podržalo u javnim konzultacijama. Europski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.
Poljska, koja do srpnja predsjeda rotirajućim predsjedništvom EU-a, rekla je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni red. Poljsko predsjedništvo EU-a održat će tehničke razgovore s državama članicama potkraj travnja kako bi utvrdilo postoje li izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomicanja sata, rekli su europski izvori.
Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim europskim zemljama od Prvoga svjetskog rata. Mnoge europske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tijekom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjelo energiju i od tada je na snazi.
Europske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Europskog vijeća.
Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njezinim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu.
Koja je svrha ljetnog računanja vremena?
Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.
Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za okoliš sažela je to ovako: "Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima."
To znači da se s jedne strane dnevno svjetlo koristi učinkovitije tijekom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u proljeće i jesen. Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu energije.
'Okidač za bolest'
Sve je više dokaza za štetne učinke za zdravlje zbog pomicanja sata, i u sjevernim i u južnim europskim zemljama.
"Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da je pomicanje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za cestovni promet i da ima jako malo dobrih strana", rekao je irski zastupnik u Europskom parlamentu Seán Kelly, jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja pomicanja sata. "Zato mislim da je vrijeme da se tome kaže zbogom", rekao je Kelly.
Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u tjednu nakon pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim tjednima u godini.
"Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli početak tame može biti okidač za bolest", rekao je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog računanja vremena.
"U Španjolskoj bi najbolji pristup bio bi da se zadrži vremenska zona najbliža našem meridijanu, a to je zimsko računanje vremena", rekao je Gonzalo Pin, koordinator Skupine za san i kronobiologiju Španjolskog udruženja za pedijatriju (AEP).
"Iznenadno pomicanje sata značajno izbacuje iz ravnoteže naš neurohormonalni sustav – kortizol, melatonin, serotonin i kolesterol – koji ima svoj vlastiti biološki ciklus", naglasio je Pin.
Ali znanstvenici s tim u vezi nisu suglasni.
Bugarska neurologija Diana Dečovska rekla je u intervjuu za Bugarsku novinsku agenciju (BTA) 2022. da se ljudsko tijelo može brzo prilagoditi i da pomicanje sata za jedan sat općenito nije toliko stresno. Prosječna osoba treba pet do deset dana da se navikne na pomicanje sata, rekla je.
Dečovska je citirala podatke po kojima samo pet posto ljudi pati od negativnijih reakcija na pomicanje sata. Oni mogu imati probleme sa spavanjem što može dovesti do nervoze, razdražljivosti, smanjene koncentracije i lošijeg raspoloženja. Stariji ljudi i oni s kroničnim bolestima skloniji su tim negativnim posljedicama i njihova tijela slabije se prilagođavaju.
Tko želi promjenu i kakvu?
Premda je Europska komisija prije oko šest i pol godina predložila da se ukine pomicanje sata, države članice još o tome nisu postigle dogovor. Prijedlog je slijedio internetsko ispitivanje provedeno u ljeto 2018. u kojem je sudjelovalo 4,6 milijuna ljudi od kojih je 84 posto reklo da podržava ukidanje pomicanja sata.
Međutim, značajan broj ljudi odgovorio je samo u Njemačkoj i Austriji. Od 4,6 milijuna ljudi koji su odgovorili, više od 3,1 milijuna bilo je iz Njemačke, a više od 260.000 iz Austrije. Broj ljudi koji su odgovorili u drugim zemljama bio je jako nizak. Nijemci su premoćno glasali da ljetno računanje vremena bude stalno.
Poljsko predsjedništvo EU-a neformalno razmatra je li moguće progurati prijedlog da se ukine pomicanje sata, ali je svjesno da je taj prijedlog do sada dobio tek ograničenu potporu država članica.
Glasnogovornica Europske komisije rekla je: "Vjerujemo da je koordinirano rješenje još moguće i potičemo nastavak razgovora."
Poljski ministar razvoja i tehnologije Krzysztof Paszyk rekao je da je stajalište Komisije rezultat njegova razgovora s povjerenikom za promet Apostolosom Cicikostasom. "Obojica se slažemo da bi pomicanje sata u Europi trebalo ukinuti. Poljsko predsjedništvo ima punu potporu za djelovanje po tom pitanju", rekao je ministar.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je, nakon što je ponovno izabran u Bijelu kuću, da želi ukinuti ljetno računanje vremena jer je "nezgodno" i "jako skupo", no u međuvremenu je ublažio stajalište rekavši da je to "pitanje pola-pola".
Trumpov saveznik i tehnološki milijarder Elon Musk uskočio je u raspravu, upitavši prošli mjesec svoje pratitelje bi li radije ustajali sat vremena ranije ili kasnije. Većina je rekla da više voli kasniji izlazak i zalazak Sunca cijelu godinu.
Međutim, izgleda da sličnog entuzijazma nema među državama članicama EU-a. Danska i Cipar, koji će preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a nakon Poljske, također su rekli da nisu zainteresirani za to pitanje.
Jørgen Bak nada da će Trump uspjeti uvjeriti Europu da ukine ljetno računanje vremena. "Uvjeren sam da će, ukine li se ljetno računanje vremena u SAD-u, to imati velik utjecaj na to hoće li ljudi zaista razmotriti da se to učini i ovdje u Europi", rekao je.
Međutim, da bi se pomicanje sata ukinulo, države članice prvo će se morati dogovoriti hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
U Bugarskoj su političke stranke pozivale da se ukine ljetno računanje vremena, a čini se da se građani s time slažu. Ispitivanje provedeno 2018. pokazalo je da je 80 posto bugarskih ispitanika reklo da je općenito njihovo iskustvo s pomicanjem sata bilo ili jako negativno ili negativno, a manje od 20 posto imalo je pozitivno ili jako pozitivno iskustvo.
U Italiji, s druge strane, 350.000 ljudi potpisalo je peticiju koja poziva da ljetno računanje vremena uvede kao trajno. Po Talijanskom društvu za ekološku medicinu (SIMA), jednom od organizatora, uvođenje ljetnog računanja vremena omogućilo je uštedu od 11,7 milijardi kWh kroz 10 godina, što je Talijanima smanjilo račune za energiju za 2,2 milijardi eura. Uz to, značajno su smanjene emisije stakleničkih plinova koji mijenjaju klimu.
Albanci podržavaju pomicanje sata, dijelom zato jer ta mala balkanska zemlja ima oko 300 sunčanih dana na godinu, što u prvom redu ima za posljedicu uštedu električne energije.
Drugi su više agnostični. U Rumunjskoj, koja je regulirala svoj prelazak na ljetno računanje vremena 1997., ne vodi se rasprava o tome niti postoje službene inicijative za promjenom.
Bitan je i geografski aspekt
I dok problem često može biti manjak političkog jedinstva unutar EU-a, u ovom slučaju pitanje ima i geografski aspekt koji se ne smije zanemariti.
U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone, od kojih je najveća srednja Europa, od Poljske na istoku do Španjolske na zapadu.
Kada bi sve zemlje u toj zoni usvojile, na primjer, trajno ljetno računanje vremena, u Belgiji, Nizozemskoj i Danskoj Sunce bi zimi izlazilo tek sredinom jutra, a u sjeverozapadnoj Španjolskoj oko 10 sati ujutro.
Kada bi, pak, usvojile zimsko računanje vremena, Sunce bi u istočnoj Poljskoj ljeti izlazilo u tri sata ujutro, a u Berlinu u 3,44 sati ujutro.
S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ušle u zapadnoeuropsku vremensku zonu, što bi bilo prirodno, pojavile bi se nove komplikacije jer bi, na primjer, Francuska i Njemačka spadale u dvije različite vremenske zone.
Zasad izgleda da je pomicanje sata dva puta godišnje, unatoč svim svojim nedostacima, ipak najbolji kompromis.
POGLEDAJTE VIDEO: Noćas prelazimo na ljetno računanje vremena, svi bi zbog toga mogli imati problema
