Nadbiskup đakovački i osječki i predsjednik komisije HBK Iustitia et Pax Đuro Hranić ocijenio je kako hrvatsko društvo još uvijek boluje od posljedica grijeha struktura koje su u poratnoj pretvorbi i privatizaciji omogućile da vlasnicima zajedničke imovine postanu i mnogi od onih koji su kao direktori poduzeća prethodno iscrpili ta poduzeća, a onda ih kupili onim što su iz njih pljačkom izvukli.
"Potom su mnoga od njih u potpunosti bila uništena, a radnici bez svojih plaća istjerani na ulicu. Odgovornost za to snose 'griješne strukture' koje su donijele i donose zakone za legalnu pljačku", rekao je Hranić u intervjuu za Večernji list od utorka.
Dodao je kako je jedan od grijeha struktura i sustav poticaja u poljoprivredi koji nije podržavao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nego jednim dijelom različite mešetare, a drugim dijelom krupni kapital.
"Domaću proizvodnju nismo zaštitili od uvoza i nelojalne konkurencije. Država također nije vodila računa o ravnomjernom razvoju svih regija, tako da su nezaposlenošću i siromaštvom proteklih poratnih godina najviše iscrpljene najsiromašnijje regije, a državna ulaganja u gospodarstvo previše su naslonjena ili su čak u službi parcijalnih (privatnih ili stranačkih) interesa", drži Hranić.
U kontestu grijeha struktura spomenuo je i nefunkcioniranje pravne države, nered u društvu i izostanak jasnih kriterija pri zapošljavanju, napredovanju i nagrađivanju. "To je ulaskom Hrvatske u EU mlade poticalo da bolji život i svoju budućnost potraže u pravno sređenijim zemljama, u kojima poslodavci i čitava društvena zajednica znaju više vrednovati rad i radnika i njegove kompetencije, stručnost i znanje", rekao je.
Međutim, Hranić smatra da je "najlakše otići iz Hrvatske". "Puno je teže ostati i, možda u težim i skromnijim uvjetima, u Hrvatskoj se boriti za bolju budućnost. Ostanak je, dugoročno, zasigurno odgovorniji, časniji i donosi puno više zadovoljstva, sreće i životne radosti", ustvrdio je.
Govoreći o teškom stanju u Slavoniji, Hranić je rekao kako ne želi tražiti krivce, a još manje osuđivati one koji su Slavoniju, Baranju i Srijem doveli u tešku društveno-socijalnu, gospodarsku i demografsku situaciju.
"Ipak, najveću odgovornost za stanje u Slavoniji snosi politika, pogodovanje krupnom kapitalu i politička nebriga središnjih vlasti za ove ruralne krajeve teško pogođene ratnim razaranjima. Odgovornost se sastoji prije svega u nedonošenju jasne agrarne politike i strategije ruralnog razvoja", upozorio je Hranić ali i dodao kako ohrabrujuće zvuče i djeluju određeni potezi te riječi nove Vlade koja je pokrenula projekt Slavonija.
Hranić je priznao da homilije o blagdanima nisu prikladno mjesto i vrijeme za biskupske poruke političarima. "No, ne smije se ni biskupe olako optuživati da su suodgovorni za bolesno gospodarstvo i društvenu nepravdu jer nisu bili 'dovoljno kritični prema potezima vlasti'. Od crkve se ne može očekivati da ona zamijeni ili preuzima ulogu državnih institucija ili vlasti. Ona to ne može niti smije. No spremna je i želi surađivati i pomagati", kazao je nadbiskup.
Na pitanje o najavljenim referendumima za koje se "već unaprijed govori da će ih vlast opstruirati", Hranić je odgovorio da svaka vlast koja ne sluša i ne poštuje, nego opstruira glasove svoga vlastitoga naroda, radi protiv sebe same.
"Narod će ostati, vlada će prije ili kasnije i onako otići. Vlast bi bila mudrija kad bi umjesto ignoriranja i opstruiranja prikupljenih potpisa razmotrila meritum referendumskih pitanja i u izborno zakonodavstvo i Ustav implementirala signale i zahtjeve svojih građana", rekao je Hranić u intervuu za Večernji list.
