Većina ljudi suvremenog svijeta koristi tzv. pametne telefone na kojima pohranjuju mnoštvo osobnih podataka, ali često nisu svjesni da zbog toga mogu postati žrtve napada pa je Europolov Europski centar za cyber kriminal u ponedjeljak pokrenuo kampanju kojom želi skrenuti pozornost na nužnost zaštite mobilnih uređaja od cyber kriminala.
Ljudi čuvaju na mobitelima brojne podatke iz poslovnog i privatnog života, uključujući pristup društvenim mrežama, e-pošti i mobilnom bankarstvu, no sve to može postati meta napada, upozorila je na predstavljanju kampanje u Ravnateljstvu policije voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet Kristina Posavec.
Prema njenim riječima veliki broj ljudi nije dovoljno svjestan opasnosti, odnosno smatraju da njihovi mobiteli nisu toliko izloženi napadima poput računala pa velika većina ne zna za antivirusne programe namijenjene mobitelima ili ih uopće ne koristi.
Stoga se kampanjom podizanja svijesti o mobilnom zlonamjernom softveru, koja se provodi u zemljama EU-a u sklopu europskog mjeseca cyber sigurnosti želi spriječiti veći porast takve opasnosti.
U Hrvatskoj zasad nije zabilježen veći broj takvih kaznenih djela ni građana koji su bili oštećeni s mobilnim 'malwareima', no Posavec kaže da je baš zbog toga kampanja usmjerena na osvještavanje.
Osim što bi trebali koristiti antivirusne softvere, ljudi također trebaju biti svjesni da svoje osobne i privatne podatke čuvaju zaštićenima na mobitelima jer je do njih lako doći ako u aplikaciji nisu zaštićeni paswordom ili pinom.
Otvarate li na mobitelu e-poštu koja je došla s nepoznatih ili čudnih adresa ljudi također trebaju biti svjesni da attachment može sadržavati malicioznu datoteku koja može zaraziti mobitel.
Većina ljudi koristi i društvene mreže, no u slučaju zaraze s malwareom netko zlonamjeran može doći do podataka o korisnikovom računu te time korisnik može postati i žrtva krađe identiteta, krađe novca s bankovnog računa ili kreditne kartice, kaže Posavec.
Problem je, dodaje Posavec, što većina ljudi ne razmišlja o podrijetlu aplikacija koje se nude na mobilnim tržištima, odnosno potječu li iz sigurnog izvora. Mogućim napadima izloženi su djeca i mladi koji koriste igrice i društvene mreže. No, najveća opasnost je što mnogo ljudi nije ni svjedno da im je mobitel zaražen.
Predsjednik Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka Milan Parat kaže da po njihovim informacijama zasad nisu zabilježeni slučajevi prevara na mobilnom bankarstvu.
Korisnicima preporučuje da na mobitele instaliraju samo aplikacije sa službenih trgovina, posebice ako je riječ o mobilnom bankarstvu te da mobilno bankarstvo ne koriste na uređajima na kojima su modificirane sigurnosne postavke, odnosno 'rootanim' uređajima, jer je tada puno lakše zaobići sigurnosne kontrole. Njegov savjet je također da ljudi ne korsite mobilno bankarstvo s neprovjerenih wi-fi mreža.
Prema policijskim podacima u Hrvatskoj zasad nije zabilježeno da je netko zloupotrijebio pristup mobilnom bankarstvu, dok su cyber napadi na mobitele zasad sporadična stvar za razliku od nekih drugi država članica EU gdje je to uzelo maha.
U Hrvatskoj je zabilježenio oko 1200 nedjela cyber kriminala godišnje, što je osjetan porast u odnosu na 300 do 400 takvih slučajeva 2008. i 2009. To dokazuje da Hrvatska nije izolirana od cyber kriminaliteta koji uz terorizam i ilegalne migracije spada među "top prijetnje" u EU.
