Objavljeni su rezultati "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021." Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tijekom posljednjih pet godina, od 2017. do 2021. godine, pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da zapravo stagniramo.
„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostajemo za nama usporedivim zemljama, novim članicama EU. Ipak, događanja tijekom pandemije i očekivanja u post-pandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna. Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće“, istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
Evo u čemu smo se dobro pozicionirali, a u čemu ne
Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre pozicije u području:
- međunarodne trgovine (29. mjesto)
- razine cijena (33. mjesto)
- zdravlja i okoliša (38. mjesto)
- obrazovanja (44. mjesto).
Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 7 od 20 indeksa, pri čemu smo na samom začelju u području:
- prakse upravljanja (64. mjesto)
- tržišta rada (64. mjesto)
- stavova i vrijednosti (63. mjesto)
- zakonodavstva u poslovanju (61. mjesto)
- osnovne infrastrukture (60. mjesto)
- stranih investicija (59. mjesto)
- financija (59. mjesto).
Najpovoljniji indikatori, po mišljenju gospodarstvenika, su: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost. Najlošije ocjenjeni su: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.
Osnovni izazovi za Hrvatsku ove godine
Kao osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini navedeni su:
- reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
- reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti,
- smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog okruženja,
- podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup obrazovanju za sve),
- razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.
Na posljednjem mjestu među članicama EU
I ove godine Hrvatska je na posljednjem mjestu među članicama EU. U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, koja je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za sedam, pet i tri mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu.
Poljska bilježi pad pozicije za osam mjesta pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za pet (40. i 53. mjesto)) dok je Češka pala za jedno mjesto te se sada nalazi na 34. mjestu.
Rang na ljestvici konkurentnosti Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u:
Globalna konkurentnost
Švicarska je ove godine zauzela prvu globalnu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države.
Prema stručnjacima Svjetskog centra za konkurentnost, dobre pozicije vodećih gospodarstava EU rezultat su ulaganja u inovacije te provođenja raznolikih gospodarskih aktivnosti i javnih politika. Gospodarstva koja su prije pandemije bila fokusirana na navedena područja učinkovitije se nose s ekonomskim implikacijama krize.
Inače, Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.
Analiza konkurentnosti Hrvatske
Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu su:
- Gospodarski rezultati: - domaće gospodarstvo (+1), zaposlenost (+4),
- Efikasnost javnog sektora: porezna politika (+5), društveni okvir (+10),
- Efikasnost poslovnog sektora: – produktivnost i efikasnost (+6),
- Infrastruktura: znanstvena infrastruktura (+4).
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području međunarodne trgovine (-10), stranih ulaganja (-18), cijena (-8) i javnih financija (-10).
U okviru četiri osnovna faktora konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:
• Gospodarski rezultati
Prihodi od turizma, koncentracija izvoza po proizvodima,
dugoročni rast zaposlenosti, niske cijene najma uredskog
prostora, izvoz komercijalnih usluga (%), niski indeks troškova
života, niska inflacija, omjer međunarodne trgovine i BDP-a, rast
bruto investicija u fiksni kapital, relativno niske prijetnje
zbog preseljenja poslovanja.
• Efikasnost javnog sektora
Stopa poreza na dobit, niska stopa ubojstava, niske carinske
barijere, niska nejednakost (Ginijev koeficijent), devizne
rezerve po stanovniku, raspodjela dohotka (najnižih 40%), ciljevi
održivog razvoja, naplaćeni/prikupljeni porez na dohodak, stopa
nezaposlenosti – omjer spolova, raspoloživi dohodak.
• Efikasnost poslovnog sektora
Menadžerske naknade, naknade u uslužnim djelatnostima, dugoročni
rast radne snage, razina naknada, pristup financijskim uslugama,
visok udjel žena među zaposlenima.
• Infrastruktura
Povoljan odnos broja učitelja i učenika (srednje obrazovanje),
investicije u telekomunikacije, povoljan odnos učitelja i učenika
(osnovno obrazovanje), obnovljivi izvori energije (%), sporazumi
o okolišu, broj diplomanata u prirodnim znanostima, broj
pretplatnika na mobilne širokopojasne mreže, medicinska pomoć,
rast šumskog područja, učinkovitost korištenja vode.
Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:
• Gospodarski rezultati
Otpornost gospodarstva, izravna strana ulaganja u inozemstvu (u
%BDP-a i u mld $), cijene benzina, realni rast BDP-a, izvoz roba,
stopa zaposlenosti.
• Efikasnost javnog sektora
Državno vlasništvo u kompanijama, pravosuđe, pravni i regulatorni
okvir, financiranje mirovina, birokracija, radno zakonodavstvo,
poticaji za ulaganja, prilagodljivost vladinih politika, stopa
poreza na potrošnju, osobni porezi.
• Efikasnost poslovnog sektora
Korporativni odbori, fleksibilnost i prilagodljivost,
vjerodostojnost menadžera, privlačenje i zadržavanje talentiranih
ljudi, financijske vještine, kompetentan viši menadžment, trening
zaposlenika, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama,
agilnost tvrtki, prilike i prijetnje.
• Infrastruktura
Održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje
menadžmenta, razvoj i primjena tehnologije, upravljanje
gradovima, transfer znanja, kvalificirani inženjeri, visoko
obrazovanje, kvaliteta avio prijevoza, zakonodavstvo o
znanosti.
Indeksi konkurentnosti Hrvatske (rang)
