HDZ još nije napravio detaljnu analizu poraza Kolinde Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. Na sastanku dan nakon poraza vrh HDZ-a u Središnjici je dao zadatak županijskim organizacijama da pošalju svoja izvješća o izborima, a predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković svojom je analizom utvrdio da je jedan od razloga poraza i to što danas manje ljudi živi u dijelovima Hrvatske koji su skloniji HDZ-u.
"U nekim dijelovima Hrvatske koji su tradicionalno skloniji HDZ-u, objektivno, danas živi manje ljudi", rekao je tada Plenković, a s njegovom tezom složila se i HDZ-ova ministrica za demografiju. "Činjenica je da je zbog nepovoljnih demografskih trendova, osobito u Slavoniji, došlo do ovakvih rezultata. Znamo da u Slavoniji HDZ ima snažnu potporu", kazala je dan nakon sastanka ministrica Vesna Bedeković.
VEZANI ČLANCI
- U zvjezdanom trenutku i Google je podivljao za predsjednicom! Od poraza kao da je se nitko ne sjeća
- EKSKLUZIVNO! CRO Demoskop: Veliki preokret! SDP ispred HDZ-a, najpozitivniji Milanović...
Na tragu tih izjava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku o procjeni ukupnog broja stanovnika sredinom godine, pokušali smo izračunati je li pad broja stanovnika uistinu veći u županijama u kojima je u drugom krugu izbora pobijedila Kolinda Grabar-Kitarović u odnosu na županije u kojima je veću potporu u drugom krugu dobio Zoran Milanović. Uspoređivali smo podatke otprije 19 godina, dakle iz 2001. godine i posljednje podatke za 2018. godinu.
U 12 županija koje je dobila Grabar-Kitarović 189.000 manje stanovnika
U 12 županija u kojima je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila u 2. krugu predsjedničkih izbora 2001. godine živjelo je 2 milijuna i 52 tisuće stanovnika, dok ih je 2018. bilo 189 tisuća manje, znači oko 1,86 milijuna.
Tri županije u kojima je zabilježen najveći pad broja stanovnika su: Osječko-baranjska s 41.380 ljudi manje, Sisačko-moslavačka s 40.913 ljudi manje i Vukovarsko-srijemska koja je u 17 godina izgubila 36.000 ljudi. No, Grabar-Kitarović je pobijedila i u tri dalmatinske županije u kojima se broj ljudi povećao: Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.
Kada se pad broja ljudi u svim županijama koje je dobila Grabar-Kitarović podijeli s 12 županija, tada se dobije da je prosječno u dijelu Hrvatske koja je većinom bila za HDZ-ovu kandidatkinju u 17 godina broj pao za 15.768 ljudi po županiji.
Milanovićeve županije u prosjeku izgubile 2500 ljudi
Plenkovićevu tezu da u dijelu Hrvatske koji je tradicionalno za HDZ potvrđuje računica koja kaže da je u dijelu države koji je većinski bio za Zorana Milanovića prosječan pad po osvojenoj županiji bio mnogo manji - 2511 ljudi. U tih osam županija i Gradu Zagrebu 2001. godine živjelo je 2,24 milijuna ljudi, dok ih je 2018. godine bilo 22.600 manje - 2,22 milijuna.
Rast broja stanovnika zabilježen je u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Istarskoj županiji. Broj stanovnika u Zagrebu u 17 godina porastao je za 33.000 ljudi, a Zagrebačka i Istarska županija bilježe rast od 12 odnosno 10 tisuća.
Najveći pad broja stanovnika u Milanovićevu "dijelu Hrvatske" zabilježila je Bjelovarsko-bilogorska županija koja je u 17 godina izgubila 21.000 ljudi. Slijede Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija s padom od oko 13.000 stanovnika.
