U grupi Inicijaiva Glas poduzetnika je osvanula objava vlasnice osječkog frizerskog salona Sanele Kraus Judi u kojoj navodi da joj je na račun sjelo više novaca nego što je trebalo, piše 24 sata.
Naime, Sanela je svoju radnicu prijavila za pomoć države u iznosu od 3250 kuna. No, na računu je osvanuo dvostruko veći iznos, odnosno 6500 kuna.
"Novci su sjeli i za moju radnicu i za mene. Ja sebe uopće nisam prijavila za državnu pomoć jer sam na bolovanju zbog djeteta i već primam naknadu za to, pa ne trebam dobiti i naknadu za očuvanje radnih mjesta", rekla je Sanela i dodala kako ne želi zadržati dodatni novac.
"Želim vratiti taj novac. On nije moj. Ali nitko mi se ne javlja u Zavodu za zapošljavanje, nisu mi odgovorili ni na mail", objasnila je.
Ispostavilo se da njen slučaj nije jedini.
"Imam istu situaciju. Na bolovanju sam, a dobila sam novac za sebe iako se nisam prijavila. Od viška glava boli. Treba to držati na računu jer će trebati vratiti", poručila je poduzetnica Neda.
"Iako nisam navela sebe, dobila sam novac. Zvala sam HZZ i rekli su mi da imaju dosta prigovora, ali da će to rješavati iza 10. travnja, te da ostavim novac na računu, a iznos će biti umanjen za isplatu za travanj. Za svaki slučaj sam poslala i mail da ima pisani trag i da mi nitko ne može prigovoriti da sam htjela uzeti te novce", napisala je u grupi poduzetnica Marina koja je novac tražila za svoje tri radnice.
Rasprava ispod objava se dotakla i pitanja hoće li država obračunati zatezne kamate te zašto nema nikakvog službenog odgovora što da rade oni koji su dobili greškom više novca nego su tražili?
Do sada je državnu pomoć zatražilo 78.000 poslodavca za svojih 460.000 zaposlenika, a isplaćeno je 440 milijuna kuna.
Iako država za ožujak daje 3250 kuna, a za travanj i svibanj 4000 kuna, to ne znači da su svi ti radnici na minimalcu. Poslodavac koji nije zatvoren odlukom stožera i posluje, može isplatiti i razliku do pune, ugovorene plaće. Unatoč tim mjerama, od sredine ožujka do petka se broj nezaposlenih povećao za više od 13.000, pa je sada na burzi rada 147.500 građana.
Cilj Ministarstva rada i mirovinskog sustava je, kažu, svima isplatiti novac najkasnije do 15. travnja. Stoga se novac isplaćuje i bez ugovora kako bi što prije stigao poduzetnicima, ali kontrola će svakako biti.
"Pomoć treba ići isključivo za plaće radnika i svatko tko je dobio novac za ožujak, morat će dokazati da ga je isplatio radniku ako želi dalje dobiti potporu za travanj. A ako želi potporu za svibanj, morat će dokazati da je isplatio za travanj. Kontrole će itekako biti i nećemo dozvoliti lov u mutnome", poručili su iz Ministarstva.
Objasnili su da je zato i došlo do grešaka i uplata viška za neke poslodavce, ali da za vraćanjem novca nema potrebe.
"Zahvalili bi se svima koji žele vratiti novac jer znaju da su dobili više nego su tražili. Za to nema potrebe, ali neka ostave novac na računu za plaću za travanj. Jer tijekom ovog mjeseca ćemo sa svima potpisati ugovore. Problem više uplate ćemo riješiti prijebojem jer će većina koristiti mjere i za travanj", izjavili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Dakle, svi koji su dobili više novca, dobit će manju uplatu za travanj. Poduzetnici se također pitaju mogu li koristiti potporu u travnju za radnike koje bi vratili nakon povećanja iznosa pomoći.
"Da, to je moguće i svaki mjesec će se pratiti broj zaposlenih u tvrtki. Ali uvjet će svakako biti da radnik nije dobio naknadu za nezaposlene sa Zavoda za zapošljavanje", odgovorili su iz Ministarstva za 24 sata.