berba još traje /

Poduzetni Međimurci: 'Susjedi su nas sumnjičavo gledali, ali odlučili smo posaditi konoplju'

Image
Foto: McPHOTO/DPA/PIXSELL

Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Vadlja konoplju je u svibnju posijalo na dva hektara, a berba još traje

15.11.2016.
15:53
McPHOTO/DPA/PIXSELL
VOYO logo

"Razmišljali smo kako spojiti ugodno s korisnim, da ne odlazimo na posao, a da ipak radimo i imamo za pristojan život. I, ne manje važno, da budemo što više u prirodi. Vagali smo koju kulturu izabrati i na kraju je odluka pala na industrijsku konoplju", kaže Dubravko Vadlja (24), kojeg smo zatekli u sječi stabljika biljke Cannabis sativa na polju u blizini Donjeg Kraljevca, piše emedjimurje.

Berba još traje

Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Vadlja konoplju je u svibnju posijalo na dva hektara, a berba još traje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Konoplju smo izabrali jer se od nje može napraviti puno proizvoda. Prva nam je godina kako smo se počeli baviti poljoprivredom, a već imamo deset proizvoda, od konopljina ulja, brašna i proteina do čaja, melema od konoplje, meda, šampon za kosu... Informacije o uzgoju dobivamo od  biodinamičara od kojih smo naučili i izrađivati pripravke prema učenju dr. Rudolfa Steinera", napominje D. Vadlja.

Koriste biodinamičke pripravke broj 500 i 501, kravlji gnoj u rogu koji se drži zakopan u zemlji i kremen u rogu. Konoplja, dodaje Goran Valjda (21), nije zahtjevna za uzgoj. Zemljište koje su uzeli u zakup, ukupno oko dva hektara, rahlo je i prozračno, što je važno jer biljka duboko pušta korijen kako bi crpila što više vode. Nabavili su certificirano eko sjeme iz Slovenije. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bilo je na početku sumnjičavih pogleda susjeda, mislili su da smo neki drogeraši, a onda su vidjeli kolike prednosti ima ta proizvodnja u odnosu na kukuruz i slične slabo plaćene kulture", ističe G. Valjda. S plasmanom proizvoda nemaju problema. Odlaze na sajmove, prodaju i preko interneta, a kupci im dolaze i na kućni prag.

"Raste želja za prirodnim proizvodima. Najviše se traži čaj od konoplje kojeg je i najjednostavnije proizvesti", kaže G. Vadlja. Mladići konoplju beru ručno, slažu je u snopove i suše. U Hrvatskoj je još uvijek zabranjeno korištenje stabljika i vrhova, pa ostatke nakon berbe treba malčirati ili zapaliti.

"Ne smije se iznositi s parcele, iako u nekim državama od nje grade kuće, koriste je kao izolaciju, proizvode od nje vlakna, odjeću i pelete za grijanje, a koristi se i u automobilskoj i avioindustriji", nabraja Denis Goričanec (23).

Treba dozvola Ministarstva

Prije tri godine konoplju je počeo uzgajati i Kristijan Levačić iz Preloga. Ove godine pod njom su bila tri hektara, a prihodi variraju od 500 kg do tone po hektaru. I on čeka da Ministarstvo poljoprivrede skine zabranu korištenja stabljika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Industrijsku konoplju dopušteno je uzgajati samo ako sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 posto. Prije sadnje treba ishoditi dozvolu od Ministarstva poljoprivrede, registrirati poljoprivredno gospodarstvo i u čistom vlasništvu ili najmu imati najmanje jedan hektar zemljišta koje mora biti upisano u ARKOD. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo