Vijesti o štrajku hrvatskih učitelja i učiteljica već su par tjedana sastavni dio 'informativke' i na svjetskoj ravni, ravnopravno s drugim vijestima pa tako i onima o borbi njihovih kolega i kolegica za bolji status i u ostatku Europe i svijeta.
Svaka zemlja ima svoje probleme, ali neki su univerzalni, a metode borbe su slične, iako su ishodi različiti. Štrajkali su proteklih tjedana učitelji i učiteljice u Češkoj tražeći veće plaće, više novca za financiranje obrazovanja tražile su i njihove kolege i kolegice u Nizozemskoj, a uspješno je nedavno okončan i 11-dnevni štrajk učitelja i učiteljica u javnim školama u Chicagu, a to su samo neki od primjera, koji zapravo odlično služe kao građanski odgoj i obrazovanje u praksi.
Zaključci niza međunarodnih studija koje procjenjuju kvalitetu obrazovnih sustava u zemljama širom svijeta pokazuju uvijek isto: kvalitetan obrazovni sustav je onaj koji brine o svojim učiteljicama i učiteljima kao što brine i o učenicima i učenicama.
U Hrvatskoj, gdje je štrajk prerastao u opći nakon ulaska u
četvrti ciklus cirkularnog,
učitelji i učiteljice ističu da se ne bore samo za veće plaće,
nego za dostojanstvo profesije. Štrajka više od 90 posto
zaposlenika i zaposlenica u školama, prema podacima sindikata, a
podrška prosvjetarima sve se više širi, kako u javnosti, tako i u
drugim javnim službama.
Iz Vlade, međutim, i dalje tvrde da ne vide razlog za štrajk jer će zaposlenima u sustavu obrazovanja plaće od iduće godine sigurno rasti, no učitelji i učiteljice upozoravaju da nije problem samo u plaćama koje zaostaju već godinama, već je riječ o urušavanju cijeloga sustava u koji se nabacilo uvođenje polovične reforme nakon nedovršenog eksperimenta.
''Uvođenje kurikularne reforme 'preko koljena', frontalno u sve
škole bez stvarne analize stanja na terenu, ministričina
izlaganja o tome kako škole dosad nisu valjale pa će ih ona
poboljšati te dodatna administrativna opterećenja u kojima
učitelji nisu vidjeli nikakav smisao, niti su upitani što o njima
misle, doveli su do ovakvog stanja. Ako nekoga s jedne
strane stalno podcjenjujete, dok s druge strane očekujete da
odradi ogroman posao za koji ćete na kraju vi preuzeti zasluge,
morate očekivati upravo ovakav ishod'', smatraju u GOOD
inicijativi, koja kao i više od 30 organizacija civilnog društva
podržava štrajk prosvjetara.
''Politika u Hrvatskoj, nažalost, dosad gotovo nikada nije
prepoznala važnost ove profesije te je iz godine u godinu, sa
svakom novom vladom, ugled učitelja i učiteljica srozavan. To se
ne očituje samo u njihovim ispodprosječnim plaćama, već
ponajprije kroz odnos politike prema njima, a koji najbolje
vidimo u posljednjih mjesec i pol dana otkako je nastupio
štrajk. Podcjenjivački odnos prema ovoj, najvažnijoj
profesiji u društvu, doveo je do situacije koju imamo danas i
koja je s pravom razljutila gotovo cijelu populaciju učitelja i
učiteljica u Hrvatskoj. I nije to nikad bilo samo pitanje
plaća, već uvijek pitanje odnosa Vlade prema ulozi učitelja i
učiteljica'', upozorili su iz Inicijative.
''Da bi to mogli, njihov rad mora biti prepoznat u državi i
društvu. S druge pak strane, Vlada Republike Hrvatske svoj odnos
prema obrazovanju u cijelosti treba pokazati prvenstveno kroz
povećanje proračuna za obrazovanje jer već godinama
gledamo velik nerazmjer između proklamirane političke poruke
o važnosti obrazovanja i spremnosti na ulaganje u obrazovanje'',
upozorava Inicijativa, koja je od početka svog djelovanja, a
posebno tijekom organizacije prosvjeda za kurikularnu reformu
2016. i 2017. godine, naglasak uvijek stavljala na učitelje
i njihov društveni položaj, smatrajući da samo oni mogu iznijeti
reformske procese.
Filozofski fakultet u Zagrebu
Stoga ističu da daju ''punu podršku učiteljima i učiteljicama u
Hrvatskoj te svim drugim odgojno-obrazovnim radnicima i radnicama
u njihovoj borbi za dostojanstvo i poručuju: ''Ovih dana
ispisujete vrlo važne stranice povijesti u životu naše zemlje i
nakon ovoga ništa više neće biti isto jer ste pokazali snagu i
odlučnost u borbi za svoje dostojanstvo. Borba za zaštitu
radničkih ljudskih prava i dostojanstva najteža je borba, no uz
podršku građana, uvjereni smo da će učitelji doći do svog
cilja''.
U međuvremenu, na sindikalnom sastanku na Filozofskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu članovi Nezavisnog sindikata znanosti i
visokog obrazovanja odlučili su se na opsežniju varijantu od one
koju je odredila središnjica sindikata, koja je organizirala
štrajk. Smatraju da je zbog činjenice da se održava jednom
tjedno, štrajk na fakultetima premalo vidljiv pa su odlučili
štrajkati više dana zaredom. Neznanstveno i nenastavno osoblje u
petak će krenuti sa štrajkom do ispunjenja njihovih
zahtjeva.
Podršku učiteljima, nastavnicima i profesorima u štrajku i
njihovoj borbi za dostojanstvo i pravedne plaće pružio je i
Hrvatski liječnički sindikat te pozvao Vladu da pokuša naći
zajednički jezik sa sindikatima uz poruku: "Nadamo se
jednakoj odlučnosti i jedinstvu liječnika i liječnica u budućim
akcijama liječnika i liječnica o kojima se ovih dana ozbiljno
razmišlja".
