Istraživanje je provedeno početkom rujna, a ispitanici su se u njemu izjasnili da bi HDZ bio relativni pobjednik izbora da su oni održani početkom rujna.
Pad podrške HDZ-u, rast za SDP
HDZ bi izabralo 34 posto, što je u odnosu na kolovoz pad s 34,02 posto. SDP pak bilježi porast podrške. U rujnu je to 23,1 posto, a u kolovozu je SDP podržavalo 22,1 posto ispitanika. Na trećem je mjestu i dalje Most s malim padom podrške: 7,7 posto u odnosu na 7,8 iz mjeseca prije. Živi zid bi biralo 6,1 posto, koji također u odnosu na kolovoz bilježi pad sa 6,8 posto.
Peti je HSS (2,7 posto), slijedi Bandićeva Stranka rada i solidarnosti s podrškom od 2,3 posto. Iznad jedan i pol posto su stranke Neovisni za Hrvatsku, HNS, IDS, HSP AS. Manje od jedan posto imaju HSZ, Glas, HDSSB i HSLS. Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto, dok je 11,7 posto neodlučnih, javlja N1.
Niti jedan političar nije najpozitivniji
Zanimljivo je to da je prvi put od početka mjerenja u 2004. godini, na vrhu ljestvice najpozitivnijih političara - nitko. Da niti jedan političar nije najpozitivniji smatra 23,3 posto građana, a mjesec dana ranije tako je mislilo 14,7 posto.
Drugo mjesto zauzima predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, za koju 15,8 posto ispitanika smatra da je ona najpozitivnija domaća političarka. No i njoj je podrška pala: prošlog je mjeseca iznosila 17,8 posto. Podrška pada i za premijera Andreja Plenkovića kojeg ovog mjeseca podržava 11,2 posto građana, a u kolovozu je to bilo 17,2 posto. Nakon njega slijedi Anka Mrak Taritaš (4,9 posto) te Zoran Milanović s 4,7 posto. Među 10 najpozitivnijih političara našli su se i Damir Krstičević, Božo Petrov, Milan Bandić, Tonino Picula i Zlatko Hasanbegović. Čelnik SDP-a Davor Bernardić na 11. je mjestu s podrškom od 1,9 posto.
Kada je riječ o najnegativnijim hrvatskim političarima, na prvom je mjestu premijer Andrej Plenković s 19,2 posto. Prije mjesec dana je 20,5 posto ljudi mislilo da je on najnegativniji političar u Hrvatskoj. Da su svi političari najnegativniji smatra 13,7 posto građana, a na trećem je mjestu Zlatko Hasanbegović s izborom od 9,3 posto. Slijedi ga Davor Bernardić s 8 posto, te Milorad Pupovac s 6,2 posto.
Tu su još i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s 5,5 posto, Zoran Milanović s 5,1 posto, Tomislav Karamarko s 4,9 posto, Milan Bandić s 2,5 posto te Božo Petrov s 1,9 posto.
Manje građana podržava smjer kretanja zemlje
Zabilježen je i pad broja ljudi koji podržavaju smjer kretanja zemlje: to je ovog mjeseca 18,1 posto, a u kolovozu je smjer kretanja zemlje podržavalo 19,7 posto građana.
Čak 71,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. U kolovozu je to smatralo 69,2 posto građana. Kakav je smjer kretanja zemlje ne zna 8,5 posto. Među onima koji ga podržavaju najviše je birača HDZ-a.
Vladinu politiku podupire 36 posto ispitanika. Kada bi se ta potpora mjerila u školskim ocjenama, ovaj bi mjesec Vlada dobila 2,30, dok je prije mjesec dana ta ocjena bila 2,38.
Predsjednica bi dobila ocjenu 3,09, a Hrvatski sabor dobio bi ocjenu 2,14.
Najvažniji događaj su požari u Dalmaciji
Upitani za izbor najvažnije teme ili događaja mjeseca, 43,3 posto građana reklo je da su požari u Dalmaciji bili najvažniji. Slijedi HOS-ova ploča u Jasenovcu s 11 posto, a zatim promjena naziva Trga maršala Tita (10 posto). Događaji vezani uz slučaj Agrokor bilježe izbor od 9,4 posto. Uspješna turistička sezona je na petom mjestu s izborom od 6,3 posto. Tri su teme s izborom većim od 2 posto: odgoda poreza na nekretnine zbog pritiska javnosti (3,3 posto), problemi s provedbom reforme obrazovanja (2,4 posto) i najava povećanja cijene struje (2,4 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor ispod 2 posto, javlja N1.
