"Zadovoljni smo sastankom. Predsjednica je prihvatila našu molbu da bude pokrovitelj 25. obljetnice osnutka 204. vukovarske brigade koju ćemo obilježiti u rujnu ove godine. Predsjednica nas je saslušala i vidjet ćemo što će poduzeti", rekao je u ime zapovjednika nazočnih sastanku Ivan Kovačić. Dodao je kako su predsjednicu branitelji upoznali s problemima oko statusa 204. brigade, neriješenim statusom maloljetnih branitelja, dodjelom činova mimo znanja zapovjednika pojedinih postrojbi i drugim problemima.
Na pitanje novinara zašto sastanku nisu nazočili Dedaković i Borković, koji je bio i posljednji zapovjednik obrane grada, Kovačić je kazao kako su obojica pozvani, ali da ne zna zašto nisu došli. "Osobno sam kontaktirao s Borkovićem koji je rekao da će doći. Ne znam zašto nije došao. Rekao mi je i da će on zvati Dedakovića", istaknuo je. Napomenuo je da je popis sudionika na sastanku s predsjednicom sastavljao upravo on u dogovoru s Borkovićem.
Ratni zapovjednik 4. bojne 204. brigade Nikola Toth, pak, tvrdi kako Dedaković nije bio ni pozvan na sastanak, te da je zbog toga i došlo do "neugodne situacije". "Došlo je do neugodne situacije i atmosfere, jer na sastanak nije pozvan Dedaković, a morao je biti. To nije krivica suradnika predsjednice, nego protokola 204. vukovarske brigade. Ne znam tko je odgovoran, ali krivi su i Vukovar i Vukovarci, zapovjednici i gužva među nama. Među nama je najveći problem tko je pametniji, tko ima veće zasluge, kakav čin, guramo jedni druge u stranu. Sada smo u stranu gurnuli i zapovjednika", pokušao je Toth objasniti novinarima situaciju među zapovjednicima vukovarskih ratnih postrojbi.
Nakon sastanka sa zapovjednicima 204. vukovarske brigade, Kolinda Grabar Kitarović na prigodnoj je svečanosti posthumno dodijelila odličja Reda Bana Jelačića i Reda hrvatskog triolista.
"Vukovar je grad heroj i grad heroja. Svi njegovi branitelji, kao i svi koji su kao civili trpjeli ubijanje grada, su naši heroji. Svi oni upisani su najkrupnijim slovima u borbi za slobodu. Vukovar je bio najteža postaja u ratu i postao simbol svih razorenih naših gradova i sela. Radi svih zasluga učinit ću sve da se sudbina nestalih rasvjetli što je moguće prije. Ipak, najveća zahvalnost i njima i vama bit će kada građanima širom Domovine osiguramo dostojanstven život i osiguramo da mladi ne napuštaju Hrvatsku. Na nama je da što prije to ostvarimo. Vjerujem da to možemo zajedno", rekla je u obraćanju članovima obitelji i rodbine posthumno odlikovanih hrvatskih branitelja i civila.
'Novi načini suživota'
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u petak u Vukovaru, na konferenciji "Znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju danas" kojoj je i pokroviteljica, kako je nužno pronaći nove putove i modele suživota u hrvatskom Podunavlju i drugim krajevima u kojima se osjećaju posljedice rata.
"U proteklih nekoliko godina više se puta pokazalo kako je proces mirne reintegracije složen i osjetljiv i koliko je zapravo nedovršen. Nepraktično inizistiranje na provedbi nekih zakonskih odredbi izdvojenih iz političkog konteksta Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjjina dodatno je otežalo taj proces", kazala je Grabar-Kitarović. Zbog toga se, istaknula je, mirna reintegracija, premda ispunjena u svojim temeljnim ciljevima, i dalje nameće kao nužan proces kojega treba završiti.
"Prije svega riječ je o potrebi pronalaženja novih puteva za takozvani suživot ljudi koji je često eufemizam za izolaciju i samoizolaciju", poručila je.
Podsjetila je kako je na današnji dan 1996. godine započeo proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je okončan dvije godine kasnije. Predsjednica se dotaknula prava nacionalnih manjina, te bitnim ocjenila donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine, podsjetivši da su manjinska prava u Hrvatskoj uređena i drugim zakonima.
"Osim toga, uspostavljeni su i Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionlanih manjina čime je na vrlo visokoj normativnoj i strukturalnoj razini uređen korpus manjinskih prava", usvrdila je.
Konferenciju "Znanstveni osvrt na mirnu reintegraciju danas", u povodu 18. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, organiziraju Europski dom Vukovar, Zaklada Friedrich Ebert iz Zagreba i Centra za istraživanje etničnosti, državljanstva i migracija.
