Naime, kako piše tjednik Globus, u Hrvatskoj se u posljednje dvije godine bilježi sve više slučajeva u kojima se fotografije ili statusi te podaci o logiranju koriste kao dokazni materijal na sudu. Riječ je uglavnom o sporovima iz obiteljskog i radnog prava koje pokreću šefovi ili bivši supružnici.
arti-201007210714006Među prvim slučajevima bio je onaj službenice Centra za socijalnu skrb, za koju se otkrilo da je na Fejsu bila prijateljica s ocem djeteta, a bila je zadužena za nadzor nad djetetom u postupku rastave.
Drugi je primjer rastave jednog para, gdje se supružnici bore za skrbništvo nad djetetom. Otac je skinuo fotografije s Fejsa koje pokazuju njegovu suprugu u društvu stripera na jednoj zabavi. Otac na osnovu fotki tvrdi da je majka nemoralna, piše Globus.
Treći je, pak, primjer iz radnog prava: jedan otpušteni radnik općine tuži poslodavca jer ga je ovaj otpustio zbog toga što "previše vremena provodi na Facebooku". Pitanje je kako će taj slučaj završiti ako se dokaže kako je poslodavac bio u pravu.
'Sve stvari iz života možete podastrijeti kao dokaz'
"Činjenica je kako sve stvari iz života možete podastrijeti kao dokaz. Može li poslodavac otpustiti radnika jer je otvorio bolovanje, a iz njegovog profila je vidljivo da je zapravo na moru? Zašto ne?", kaže odvjetnica Sanja Bezbradica.
Da vam određene stavke iz profila na Facebooku mogu zasmetati pri dobivanju posla, potvrđuju i head hunteri s kojima su razgovarali novinari Globusa. "Naravno da nikome nećete provaljivati u Facebook, ali ako netko ima profil dostupan svima, tko može zabraniti da u njega zavirite", kažu ti menadžeri.
arti-201005180301006Tako će poslodavac koji traži nepušača na Fejsu moći provjeriti pušite li ili ne, imate li previše ili premalo prijatelja (puno prijatelja je indicija da na internetu provodite previše vremena), a provjerit će i u koje ste grupe učlanjeni.
Nitko vas neće zaposliti ako ste u grupi 'Ubi Srbina'
"To je jednostavno tako. Ljudi nisu skloni zaposliti osobu koja u profilu ima vidljivo istaknuto članstvo u grupi 'Ubi Srbina'. Poslodavac će takvog čovjeka ocijeniti kao ekstremnog", upozoravaju head hunteri.
Podaci s Facebooka mogu koristiti i Poreznoj upravi ili, pak, Zavodu za mirovinsko osiguranje ili Zavodu za zapošljavanje. Srećom, u Hrvatskoj ni HZMO ni HZZ ne mogu ni pristupiti društvenim mrežama, a na temelju neslužbenih podataka s društvenih mreža ionako ne bi mogli pokretati službene postupke. Od Facebooka jedino policija ima koristi: to se pokazalo na slučaju nestale Martine Horvat, gdje je policija upravo preko Fejsa došla do nekih bitnih otkrića.
Prethodni članci:
arti-201007200561006 arti-201007080352006 arti-201007020150006 arti-201007210714006 arti-201005180301006
