VLADA USVOJILA ISTANBULSKU KONVENCIJU, PLENKOVIĆ: /

'Znamo da su neki osjetljivi na ovu temu, zato dodajemo i ove tri ograde'

Image
Foto: Pixsell

Za subotu je najavljen prosvjed protivnika ratifikacije Istanbulske konvencije

22.3.2018.
8:30
Pixsell
VOYO logo

Vlada je na današnjoj sjednici predložila da se u Hrvatski sabor uputi prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

NOVO, 09:31 - Vlada je jednoglasno prihvatila nacrt prijedloga Zakona i upućuje ga u Hrvatski sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


09:15 - Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je kako neće biti problema s primjenom Istanbulske konvencije u obrazovanju jer hrvatski zakoni posebno vode računa o ravnopravnosti spolova.

"Što se obrazovanja tiče, nemamo nekih posebnih problema zato jer su naši zakoni tako posloženi da posebno postuliraju brigu oko ravnopravnosti spolova. Što se tiče drugih područja, nisam toliko upućena u zakonodavni okvir", rekla je Divjak novinarima pred Banskim dvorima.

Što se tiče rodne ideologije u obrazovanju, Divjak je odgovorila kako "ne zna što bi to točno značilo s obzirom na to da rodne ideologije, koliko ja čitam, u Konvenciji ionako nema".

Tekst se nastavlja ispod oglasa


09:00 - Govori ministrica obitelji Nada Murganić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Ova je konvencija sastavljena prije sedam godina, a RH ju je potpisala 2013. godine.'

Murganić ističe da će se potvrđivanjem Konvencije stvoriti daljnje pravne pretpostavke za učinkovitiju primjenu domaćeg zakonodavstva i Konvencije, a s ciljem zaštite žena i suzbijanja svih oblika nasilja nad ženama i u obitelji. Cil je pridonijeti suzbijanju diskriminacije, koja je ponekad i korijen nasilja', kaže ministrica Murganić.

'Važno je pojačati preventivne mjere kroz edukaciju javnosti, jačanje svijesti, kroz medije i druge informativne kanale, i u tome važnu ulogu ima i obrazovanje. Konvencija ističe da će stranke procijeniti kada će i u kojoj mjeri poduzeti mjere koje imaju cilj iskorjenjivanja praksi koje se temelje na ideji manje vrijednosti žene', rekla je ministrica Murganić.

'Konvencija daje veći naglasak na zaštitu žrtve s ciljem da se jačaju mreže psihosocijalne pomoći, mogućnosti savjetodavnih aktivnosti i drugih mjesta gdje će se moći dobiti savjet ili prijaviti nasilnika', rekla je ministrica i dodala da se RH obvezuje na širenje autonomnih kuća, omogućavanje skloništa u kojima se žrtve zajedno s djecom mogu skloniti od nasilnika, ali i da se žrtve mogu ekonomski osamostaliti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pomak će biti ostvaren i kada je riječ o kažnjavanju nasilnika, kaže Murganić i pojašnjava da će to biti pravednije kazne, ali i psihosocijalni, rehabilitacijski i resocijalizacijski programi prema počiniteljima s ciljem prevencije i sprječavanja recidiva. Murganić kaže i da je u ovoj Konvenciji prvi put definirano nasilje u obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Murganić je također pojasnila da se rod temelji na dva spola, a da se u Konvenciji pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge ponašanja.


08:52 - 'Bit ove konvencije je da statistika koju imamo, a koju nam daju podaci MUP-a, govori da je ukupni broj ubojstava u RH između 2013. i 2017. bio 195. Od toga je 91 žena ubijena, a od toga čak 63 dolazi od bliskh osoba, a 46 od intimnih partnera. To je bit i problem i fenomen s kojim se moramo baviti kao Vlada i kao političke stranke u RH i zato konvencija mora biti potvrđena u Saboru i ona mora ojačati naše nacionalne mehanizme za suzbijanje ovog negativnog fenomena. S obzirom na to da je u javnosti ova tema dobila konotacije o rodnoj ideologiji, Vlada RH, uvažavajući zabrinutosti određenih skupina u društvu i onih koji u tekstu konvencije vide neke opasnosti, odlučila je u samom zakonu o potvrđivanju dati u članku 4. i jednu interpretativnu izjavu. To su instrumenti koje države koriste kada žele pojasniti i precizirati doseg pojedinih odredbi tog ugovora. One su uobičajen način, a Hrvatska to radi i u drugim prigodama. Uvažavajući pluralizam i osjetljivost dijela društva na ovu temu, usvojit ćemo danas tri poruke koje su važne da ova konvencija ne sadrži ono što u njoj nije. Ne sadrži usvajanje nečega što bi se kosilo s hrvatskim društvom. U prvoj rečenici stoji da je prvi cilj borba protiv nasilja nad ženama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

U drugoj rečenici se kaže da Hrvatska smatra da odredbe konvencije ne sadrže obvezu uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav, ni promjenu ustavne definicije braka. Nema pravne obveze za priznanje trećeg ili neutralnog spola ili za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u nastavne planove i programe sadržaja koji ne bi bio u skladu s našim vrijednostima. Na taj način razjašnjavamo dvojbe onih koji imaju rezervu, a ja ih pozivam da imaju povjerenja u Hrvatsku vladu, Sabor, institucije ove države. To je bit i ključ. Nema skrivenih namjera, pogotovo ne od Vlade RH, nego ima želje za rješenjem problema koji postoji, i oko kojega ne želim da na njega polaže pravo samo jedan dio političkog spektra u Hrvatskoj. To je problem cijelog društva. S punom odgovornošću predlažem ovaj Zakon i zahvaljujem ministrici Murganić i svim drugima koji su pripremali tekst, da ga uputimo u Hrvatski sabor, da se provede rasprava, da uvažavamo suprotna mišljenja, ali i da branimo naša', rekao je Plenković.

U izjavi se konstatira da je Konvencija u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske, posebice odredbama Glave III. Ustava o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja sadržava i odredbe koje se odnose na obitelj, definiciju braka, prava roditelja na odgoj djece i slobodu vjeroispovijedi. Stoga će Republika Hrvatska Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, ističe se.

"Ovim Zakonom potvrđuje se Konvencija čime se šalje čvrsta politička poruka o predanosti Republike Hrvatske u borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te stvara sinergija između djelovanja svih dionika čije aktivnosti su usmjerene prema borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja", stoji u izjavi.


Tekst se nastavlja ispod oglasa

08:50 -'Priče o enormnim iznosima sredstava za provedbu ovog međunarodnog ugovora nisu točne', rekao je premijer.

Što se tiče GREVIO-a, tijela koje će nadzirati provedbu, rekao je kako slična tijela nadziru provedbu drugih konvencija Vijeća Europe. "U borbi protiv korupcije, takvo tijelo zove se GRECO. Ovo tijelo nadzire povremeno provedbu konvencije, ništa manje i ništa više", rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


08:44 Plenković se osvrnuo na prvu točku dnevnog reda.

'Izavala je veliki interes javnosti i prijepore, angažirala je brojne udruge civilnog društva zbog određenih strahova koja se tiču svjetonazorskih pitanja. Dobro je da danas kažemo nekoliko riječi kako bi javnost bila svjesna kada bude u raspravi zauzimala stavove o ovom međunarodnom dokumentu. Konvencija je prihvaćena u okviru Vijeća Europe. Devedesetih, kada smo postali članica Vijeća Europe, članstvo je bilo jedno od glavnih vanjskopolitičkih postignuća cijelog desetljeća. Ta se europska organizacija temelji na slobodi, demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava. To treba imati na umu kada se sagledava konvencijski sustav Vijeća Europe. Brojne konvencije su postojale i prije hrvatskog članstva u toj organizaciji, a neke su nastale nakon toga. I ova je takva, a bavi se nasiljem nad ženama. To je problem svih država, a ne samo jedne zemlje. U vrijeme HDZ-ove vlade počeo je rad na toj konvenciji i sudjelovali su hrvatski stručnjaci. Oni su sudjelovali i u procesu dovršenja te konvencije. U vrijeme SDP-ove vlade Hrvatska je potpisala tu konvenciju. To su činjenice i važno ih je znati. SDP-ova je vlada imala pune tri godine da predloži Hrvatskom saboru ratifikaciju te konvencije. Oni to nisu napravili, a danas je agilno zagovaraju i politički pritišću Vladu RH za to. Slanje u proceduru ove konvencije nije plod pritiska oporbe, udruga civilnih društva, koalicijskih partnera. To je čvrsta, jasna i nedvosmislena politička volja ove vlade da ratificiramo dokument temeljem programa Vlade, našeg izbornog programa, temeljem rada radne skupine Ministarstva i temeljem čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti pravno, institucionalno i financijsko rješavanje problema nasilja nad ženama i nasilja u obitelji', ističe Plenković i dodaje da je Konvenciju potpisalo 17 članica Europske unije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

08:36 Počinje sjednica Vlade. Premijer Andrej Plenković u svom se uvodnom govoru osvrnuo, među ostalim, na poplavljena područja. Zahvalio je svim službama koje rade na sprječavanju većih šteta na područjima uz rijeke.

'Brzina djelovanja i pripravnost svih službi je na najvišoj razini. Spriječene su veće štete', rekao je Plenković i dodao da očekuje da se obiteljima pogođenima poplavama i klizištima što prije nađe odgovarajući smještaj.'


Premijer Plenković ovih je dana imao problema s dijelom članstva koji se oštro protivio ratifikaciji Istanbulske konvencije, no naposljetku je ipak dobio potporu većine HDZ-ovaca. Protiv Plenkovića se okrenula i Crkva te udruge koje zagovaraju da se konvencija ne ratificira. Oni su najavili i prosvjed koji će se održati u subotu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti za jačanje ključnih sustava

Vlada je u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga, čiji je cilj jačanje sigurnosti ključnih mrežnih i informacijskih sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Donošenje toga zakona obveza je iz europske direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava iz 2016. godine (NIS direktive). Temeljni cilj direktive je postići zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava čije bi neispravno funkcioniranje uslijed sigurnosnih incidenata moglo imati snažne posljedice na društvo ili nacionalnu ekonomiju. Pritom NIS direktiva uvodi regulativne elemente koji omogućavaju trajno praćenje stanja automatiziranosti i digitalizacije utvrđenih sektora.

NIS direktiva utvrđuje obvezu članica EU-a da uvedu mjere za visoku razinu zaštite kibernetičke sigurnosti u energetici, prijevozu, bankarstvu, infrastrukturi financijskog tržišta, zdravstvenom sektoru, opskrbi vodom za piće i njenoj distribuciji i digitalnoj infrastrukturi, rekao je ministar obrane Damir Krstičević.

Prvu skupinu obveznika zahtjeva iz NIS direktive čine operatori koji pružaju ključne usluge za društvo ili nacionalnu ekonomiju, u okviru tih sedam sektora, a drugu skupinu obveznika čine davatelji digitalnih usluga.

Prijedlogom zakona obuhvaćene su tehničke i organizacijske mjere za upravljanje rizicima, kao i mjere za sprječavanje i ublažavanje učinaka incidenata, ali i obveza sustavnog obavješćivanja o incidentima i njihovog koordiniranog rješavanja na sektorskoj, nacionalnoj i EU razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Regulira se i sustav nadležnih tijela na nacionalnoj razini i njegovo povezivanje s nadležnim tijelima EU-a i država članica, kao i potrebna nacionalna koordinacija na sektorskim razinama.

Osim sektora koji su kao obvezujući predviđeni NIS direktivom, predlaže se uključivanje sektora koji obuhvaća poslovne usluge za središnja državna tijela (e-Građani, kao i elektroničke poslovne aplikacije državne riznice ili centralnog obračuna plaća državnih službenika).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo