Na njegovoj ljestvici prioriteta šest je prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Iako je odličan učenik nije siguran da će uspjeti upisati školu koja mu je na prvom mjestu.
"Bojim se da neću upasti u željenu školu jer ima škola s blažim kriterijima pa ti učenici koji imaju možda malo više petica nego ja će lakše upasti", smatra učenik OŠ Stenjevec u Zagrebu, Mislav Grizelj.
Osim ocjena za upis u tri gimnazije s njegove liste potrebno je položiti i prijemni ispit.
"Tri prijemna stvarno nije mala stvar i očekujem da ću upasti u željenu školu i nadam se da će mi ljeto biti opušteno, a ne pod stresom", poručuje Grizelj.
Iako je ministarstvo ove godine uvođenje prijemnih omogućilo svim školama, za to s odlučilo sedam zagrebačkih gimnazija. Ove godine taj ispit nosi 10 bodova i povećava šanse onima koji imaju manje bodova iz osnovne škole.
"To je kemija, biologija, fizika, nose deset bodova. Objavili smo na stranicama gradivo iz kojeg dolaze zadaci. Nema razloga za strah", poručuje Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga u Zagrebu.
Odabir srednje škole i smjera u kojem žele ići za osmaše je velika odluka. Svjesni su toga i u osnovnim školama.
"Mislim da oni nemaju pravo na pogrešku. U najbolje gimnazije se mogu upisati samo s 5.0, 5.0 i 5.0. taj stres kreće već od 5. razreda i pred kraj se zna intenzivirati", tvrdi ravnatelj OŠ Ivana Cankara u Zagrebu, Boris Počuča.
Za iduću školsku godinu osigurano je više od 46 tisuća upisnih mjesta, odnosno 2 113 razreda.
Lani je najveći interes bio za gimnazije i to općeg smjera. Od strukovnih škola najveći broj učenika upisao je zanimanje ekonomist, hotelijersko turistički i tehničar za računalstvo.
Da se način upisa i kriteriji bodovanja trebaju mijenjati smatraju oni koje osmaše ispraćaju iz osnovne i oni koji ih dočekuju u srednjoj školi.
"Nekakav taj nacionalni ispit riješio bi jedan dio tog problema. S druge strane to je stresan ispit, visokog rizika. U svakom slučaju dvosjekli mač", tvrdi Počuča.
"Ja sam jedan od starih zastupnika male mature, To imaju i druge države, mi smo ove godine proveli nacionalne ispite da vidimo kako se to organizira. Mi svi na isti način ne možemo ocjenjivati, ne radimo u istim uvjetima, nemamo isti broj učenika. Razlike dolaze već iz organizacije rada zato bi trebalo sve izjednačiti na kraju", dodaje Stić.
Za prijave željenih obrazovnih programa učenici imaju 13 dana, koju školu su uspjeli upisati osmaši će znati 9. srpnja.